U ožujku je nastavljen blagi pad monetarnih agregata na mjesečnoj razini. Naime, prema posljednjim podacima HNB-a novčana je masa (monetarni agregat M1) na kraju ožujka iznosila 49,1 milijarde kuna, što je 0,7% manje nego na kraju veljače, dok su ukupna likvidna sredstva, odnosno agregat M4 iznosila 229,3 milijardi kuna, što predstavlja mjesečni pad od 1%. Na godišnjoj razini nastavljen je umjeren rast.

Novčana masa je u odnosu na kraj ožujka 2010. porasla za 1.367 milijuna kuna ili 2,9%. Tako se i na početku ove godine nastavio umjeren godišnji rast, koji je prevladavao i tijekom 2010. godine, izuzev razdoblja nakon središnje turističke sezone (rujan, listopad) kada su stope rasta bile nešto intenzivnije. Nadalje, zbog razmjerno visokih godišnjih stopa pada tijekom 2009. godine, novčana masa još je daleko od razina prije krize. Godišnjem rastu novčane mase pridonijele su obje komponente. Gotov novac izvan banaka, koji je na kraju ožujka iznosio gotovo 15 milijardi kuna, i dalje ostvaruje blage godišnje stope rasta (+1,5% u ožujku). Depozitni novac je na kraju spomenutog mjeseca iznosio 34,1 milijardi eura, što je 3,5% više nego na kraju ožujka 2010.

Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, zabilježio je godišnji rast od 3,3%, što predstavlja usporavanje rasta. Rast monetarnog agregata M4 na godišnjoj razini i dalje je posljedica rasta deviznih depozita i novčane mase. S obzirom da devizni depoziti čine 62% ukupnih likvidnih sredstava, ne treba zanemariti utjecaj deprecijacije domaće valute u odnosu na euro na godišnji rast u kunama izraženog agregata M4. Naime, u odnosu na kraj ožujka 2010., kuna je u odnosu na euro deprecirala 1,7 posto.

I dok na godišnjoj razini agregati bilježe blage stope rasta, u odnosu na kraj 2010. zabilježili su pad (-0,1% M1 i -1,5% M4). Suprotno trendovima zabilježenima tijekom prošle godine, kunski depoziti bilježe rast, dok devizni padaju. Pritom treba napomenuti da tečajna kretanja nisu utjecala na kunski iznos deviznih depozita budući da je srednji tečaj kune u odnosu na euro na kraju ožujka u usporedbi s krajem 2010. zabilježilo pad od svega 0,03 posto.

Započeti oporavak monetarnih pokazatelja trebao bi se nastaviti i u ovoj godini, ali s tek blagim jednoznamenkastim stopama rasta, čemu bi podršku trebao dati i očekivano blagi rast tečaja kune u odnosu na euro.