Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) na kraju rujna su iznosili 206,1 milijardi kuna što je 0,3% ili 645,8 milijardi kuna više nego na kraju prošlog mjeseca. Rast depozita očekivano je usporio u odnosu na prethodne mjesece jer se smanjuju pozitivni učinci središnje turističke sezone, a do izražaja dolazi utjecaj povećanja troškova koje stanovništvu donosi jesen.

Na godišnjoj razini, ukupni depoziti bilježe pad treći mjesec za redom te su u odnosu na rujan 2008. manji 1,4%, odnosno gotovo 3 milijarde kuna. Promatrajući valutnu strukturu, nastavlja se pad kunskih depozita, dok devizni depoziti rastu. Posljedično, udio deviznih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima na najvišoj je razini od početka 2006. godine (76%). Štedni i oročeni kunski depoziti, koji su posljednjih godina bilježili kontinuirani, najčešća dvoznamenkasti rast, krajem 2008. počeli su padati progresivnim stopama.

Na kraju rujna iznosili su 43,1 milijardi kuna, što je 0,4 % manje no na kraju kolovoza, dok godišnja stopa pada iznosi 20,2%. S druge strane, štedni i oročeni devizni depoziti, povećali su se u rujnu 1,6 % te iznose 133,4 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, viši su za 13,1%, što je najniža godišnja stopa rasta od studenog 2008.

Depozitni novac kod poslovnih banaka na godišnjoj razini nastavlja trend smanjenja koji traje od listopada 2008. godine (-20,4% u odnosu na rujan 2008.). Smanjenje depozita po viđenju na tekućim i žiro računima ukazuje na smanjenu likvidnosti u gospodarstvu. Promatrano po sektorima, u odnosu na rujan 2008. i trgovačka društva i stanovništvo smanjuju štedne i oročene kunske depozite, a povećavaju devizne. Tako je kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 24,9%, a trgovačkih društava 14,1%. U odnosu na kolovoz ove godine, kunska štednja stanovništva smanjena je za 495,6 milijuna kuna, odnosno 2%. Pad ukupnih kunskih depozita na mjesečnoj razini ublažen je rastom kunske štednje trgovačkih društava u iznosu od 322,20 milijuna kuna, odnosno 2%.

Od druge polovice 2008. godine, kada je financiranje na inozemnim tržištima postalo oskudnije i skuplje, depoziti postaju najvažniji izvor kreditne aktivnosti banaka. Koliki će biti njihov rast u narednom razdoblju ovisi prije svega o tome koliki će biti raspoloživi dohodak kućanstava.