Prema posljednjim podacima HZZ-a u lipnju je nastavljen pad nezaposlenosti na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini trendovi i dalje razmjerno nepovoljni. Prema evidenciji Zavoda na kraju lipnja registrirano je 287.511 nezaposlenih osoba, što je 11.208 osoba ili 3,8% manje u odnosu na svibanj. U odnosu na lipanj prošle godine broj nezaposlenih i dalje raste (već 2,5 godine), ali znatno sporijom dinamikom (+0,6%).

U evidenciju nezaposlenih osoba novoprijavljeno je ukupno 19.015 osoba, dok je iz evidencije izašlo 30.223 osobe (8,8% više nego u lipnju prošle godine). Pri tome su se u odnosu na lipanj prošle godine povećali ulasci po svim osnovama, pri čemu je najveći broj ulazaka u nezaposlenost zabilježen iz redovitog školovanja (+26,6%). No povećan je i broj ulazaka iz radnog odnosa (+2,4%) te iz neaktivnosti (+16,9%).

Navedena kretanja razmjerno su nepovoljna s obzirom da uz još uvijek prisutan rast novoprijavljenih iz radnog odnosa imamo i razmjerno snažan rast novoprijavljenih nezaposlenih ih redovitog školovanja. Dio tog rasta zasigurno je posljedica i činjenice da je u lipnju završila školska godina, međutim, problem rasta broja nezaposlenih iz redovnog školovanja postoji već dulje vrijeme i posebno zabrinjava s obzirom da osobe nakon redovitog školovanja razmjerno dugo ostaju u nezaposlenosti.

Ovaj problem nije samo karakterističan za Hrvatsku, već se slična kretanja mogu primijetiti i u mnogim zemljama Europske unije. Sezonsko zapošljavanje tijekom lipnja najviše je pridonijelo rastu zapošljavanja, što potvrđuje i činjenica da je najviše osoba zaposleno u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i trgovini. U odnosu na lipanj prošle godine zapošljavanje je poraslo za 12,2 posto.

Iako su na tržištu rada prisutni određeni pozitivni pomaci (rast zapošljavanja, pad novoprijavljenih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini i usporavanje godišnjeg rasta nezaposlenosti ), neki trendovi još uvijek zabrinjavaju (rast nezaposlenosti na godišnjoj razini, visoki rast novoprijavljenih nezaposlenih iz redovitog školovanja). Nadalje, realni sektor se razmjerno sporo oporavlja pa nema značajnijeg stvaranja novih radnih mjesta, što je uvjet za oporavak tržišta rada. Međutim, sezonsko zapošljavanje bi i u idućim mjesecima trebalo utjecati na pad broja nezaposlenih. Počinje li se tržište rada oporavljati vidjet ćemo tek na jesen kada počne izostajati utjecaj sezonskog zapošljavanja.