Otkad je 2008. u Hrvatskoj ustrojen sustav za suzbijanje zloupotrebe sredstava fondova EU, prvi je put zabilježen slučaj sumnje u sukob interesa, odnosno korupciju, za koju se sumnjiči osoba na visokoj političkoj funkciji, a odnosi se na projekt vezan uz Grad Zagreb.

Mirjana Jurić, načelnica Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu financija, kaže da se radi o ozbiljnoj prijavi, ali da je riječ samo o prvim indicijama pa u ovoj fazi slučaj još nije prijavljen DORH-u.

U procesu približavanja EU Hrvatska je morala osigurati zaštitu financijskih interesa Unije i uspostaviti tzv. sustav AFCOS (Anti Fraud Co Ordinating Structure). Sustav je uspostavljen 2008. i čine ga dvije mreže; prva se odnosi na tijela koja upravljaju i koriste se sredstvima pomoći EU, a druga su ona za suzbijanje prijevara i korupcije.

U svakom tijelu koje se koristi europskim sredstvima imenovan je službenik za nepravilnosti koji zaprima informacije o eventualnim nepravilnostima, a trenutačno ih je 50-ak. Koordinativnu ulogu među tijelima u tom sustavu ima Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevare, koji djeluje pri Ministarstvu financija i izravno surađuje s OLAF-om, Europskim uredom za borbu protiv prijevara.

Dvije kaznene
Mirjana Jurić i Alin Breşug, predstavnik rumunjskog ureda za suzbijanje prijevara DLAF-a, održali su u srijedu u Ministarstvu financija prezentaciju o prevenciji i suzbijanju nepravilnosti i prijevara u fondovima EU te o ulozi medija na tom području.

Mirjana Jurić kaže da im je dosad prijavljeno 50-ak slučajeva nepravilnosti vezanih uz uporabu europskih sredstava, a odnose se na nepoštovanje rokova i propisa, neprihvatljive troškove, nedostatak dokumentacije, povrede pravila vezanih uz javnu nabavu i neizvršene poslove. Od tog je broja još 14 prijava ostalo otvoreno, a u dva su slučaja podignute kaznene prijave i riječ je o predmetima SAPARD-a. U jednom se slučaju sumnjalo na falsificiranje dokumenata, ali DORH ih je odbacio, a u drugom su predmetu podignute optužnice protiv više počinitelja i slučaj još nije zaključen.

Kad se utvrde nepravilnosti, korisniku se stopiraju sredstva fondova EU, a ako ih je već primio, mora ih vratiti. U odjel, kaže Mirjana Jurić, pristižu brojne prijave od kojih se neke odnose i na nacionalna sredstva, a ne samo fondove EU, pa ih oni prosljeđuju nadležnim tijelima.

Pod nadzorom
Budući da sustav AFCOS zapravo čine tijela državne uprave, postavlja se pitanje njegove učinkovitosti i neovisnosti, ali Mirjana Jurić ističe kako predstavnici OLAF-a dolaze u Hrvatsku kontrolirati trošenje europskog novca.

Priznaje, međutim, da se slučajevi korupcije teže prepoznaju i prijavljuju od nepravilnosti jer je u njih obično uključeno više ljudi, i to na vladajućim pozicijama, pa ne čudi što im je tek sad došla prva takva prijava.

U uspostavi sustava AFCOS Hrvatska se poslužila iskustvom drugih zemalja, novih članica EU, ponajprije Slovenije i Rumunjske. Alin Breşug kaže da je OLAF u deset godina zaprimio 7000 prijava, koje su otvorile 3000 istraga, pa je u europsku blagajnu vraćeno više od milijardu eura.