U Hrvatskoj se najviše isplati raditi u financijama, IT sektoru i rudarstvu, a najmanje u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu te u turizmu. Pokazuju to podaci Fine o plaćama koje su poduzetnici isplatili u prvih devet mjeseci 2010. Ukupno su poduzetnici na plaće potrošili 58,4 milijarde kuna, od čega su 35 milijardi ili 60 posto dobili zaposlenici, a ostalo su pojeli porezi i doprinosi.

Prema tim podacima, financijaš zaposlen u banci ili osiguravajućoj kući mjesečno je na ruke dobivao, u prosjeku, 7013 kuna, ili upola više od prosjeka u istom razdoblju - 4542 kune. Njihove su plaće bile za trećinu više i od državnog prosjeka, koji je tada iznosio 5303 kune, u što su uključene državna i lokalna samouprava te javne službe. Porazno je da su plaće u poduzećima, prema podacima Fine, oko 15 posto manje od državnog prosjeka, što znači da prosjek napumpavaju javne službe.

Za razliku od najbolje plaćenih, turizam i ugostiteljstvo su pri samome dnu s prosjekom od 3831 kunu. Slično je i s građevinarstvom, u kojem je radnik u prvih devet mjeseci na ruke u prosjeku dobivao 4078 kuna. Ispodprosječne plaće prisutne su i u prerađivačkoj industriji, pa radnice, primjerice, u tekstilnoj ili kožarskoj industriji najčešće moraju preživljavati s minimalcem ili plaćom koja je tek neznatno viša od njega.

Plaće u prerađivačkoj industriji među najnižima su, iako radnici u njoj rade i po 16 sati dnevno. Ti će se trendovi, nažalost, nastaviti, ocjenjuje Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata. U takvoj situaciji ne čudi što mnogi Hrvati izvor egzistencije nastoje naći u javnom sektoru. Plaće u njemu više su od onih u privatnom sektoru, a isplata je redovita. Ipak, to ne znači da je javni sektor automatski i zlatni rudnik jer plaće u njemu znatno variraju.

Prosjek znatno dižu javna poduzeća i ustanove, brojne agencije i lokalna samouprava te plaće dužnosnika, dok plaće u ministarstvima ne odstupaju značajnije od državnog prosjeka. Tako, primjerice, neto plaća višeg savjetnika u državnoj upravi, prema podacima sindikata, iznosi 5833,20 kuna, a višeg stručnog referenta 3938,64 kune. A riječ je o visokoobrazovanim osobama, sa 10 godina radnog staža. U javnom je sektoru veći problem masa plaća, nego njihova visina, a proces rada u javnom sektoru loše je organiziran, zaključuje analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević.

PBZ: Plaće u 2011. neće porasti
U ovoj godini pravog rasta plaća neće biti, zaključuju makroekonomisti PBZ-a u svojim najnovijim Tjednim analizama. U uvjetima visoke nezaposlenosti i rasta troškova poslovanja tvrtki znatnijeg prostora za rast plaća nema, pa će on, tvrde u PBZ-u, ako ga i bude, biti samo statistički - zbog niske baze. Hrvatska je prošlu godinu zaključila s prosječnom neto plaćom od 5240 kuna, što je realno 0,9 posto manje nego u 2009. S obzirom na to da se u ovoj godini očekuje i nešto viša inflacija, realne plaće zapravo će se smanjiti, zaključuju u PBZ-u.