Nenaplativi, odnosno loši krediti dosegnuli su krajem prvog kvartala ove godine 32,1 milijardu kuna, a najveći dio takvih kredita s iznosom od 20,6 milijardi odnosi se na poduzeća, dok se na kredite stanovništvu odnosi 10 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Kada je riječ o kreditima građana, onda se najveći udio loših kredita odnosi na tzv. ostale kredite (nenamjenske, potrošačke i okvirne kredite - dopuštene minuse po tekućim računima), a slijede stambeni krediti s 2,5 milijardi kuna.

"Poseban osvrt zaslužuju i krediti koji idu u reprogram. U pravilu u reprogram idu najprije krediti poduzećima, jer ih je najjednostavnije napraviti, a upravo su reprogramirani krediti poduzećima malo pali u prvom kvartalu ove godine u odnosu na zadnji kvartal prošle godine", kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Dodaje da reprogramirani krediti nisu nužno loši, a banke su ih reprogramirale jer su smatrale da bi klijenti mogli imati problema s otplatom. U slučaju reprogramiranja kod sektora poduzeća riječ o uglavnom o kreditima građevinskim tvrtkama koje se bave stanogradnjom. "U otplati kredita još uvijek su najuredniji građani. Kada se pogledaju svi segmenti kreditiranja kod građana, primjerice stambeni, gotovinski i automobilski krediti, građani su najuredniji kod otplate stambenih kredita, iako valja primijetiti da stopa nenaplativih kredita raste i kod stambenih kredita", ističe Holjevac.

Podaci o valutnoj strukturi pokazuju da je najveći udio nenaplativih stambenih kredita kod onih u švicarskim francima, što je većim dijelom posljedica kretanja tečaja švicarskog franka koji je lani ojačao 21 posto. Udio loših kredita u ukupnim kreditima bankovnog sustava iznosio je u prvom kvartalu ove godine 11,46 posto. Udio od više od 18 posto u ukupnim lošim kreditima sustava imaju loši krediti poduzećima, dok je udio loših kredita sektora stanovništva manji od 8 posto. Udjeli loših kredita kod malih i srednjih poduzeća prelaze 18 posto. Čak 17 banaka u Hrvatskoj ima udio loših kredita viši od 11,46 posto.

"Građevinarstvo te mala i srednja poduzeća najviše su pogođeni gospodarskom krizom, što ima utjecaja na otplatu kredita", ističe viceguverner. No, i sektor stanovništva osjeća tu krizu, pa je uredna otplata kredita pod pritiskom i kod građana. Imajući to u vidu, što se tiče kretanja udjela loših kredita ove godine, viceguverner ističe da, prema raspoloživim podacima, još uvijek nismo dostigli najvišu točku. Pritom kao dobru vijest ističe usporavanje trenda rasta loših kredita u prvom kvartalu ove godine - krajem prošle godine njihov udio iznosio je 11,2 posto, a u prvom kvartalu ove 11,46 posto.

"Očekujem da će se u drugom kvartalu stopa loših kredita još malo povećati. Kada bude potvrđen konačan datum ulaska Hrvatske u Europsku uniju, suzdržanost prema investicijama i poslovnim pothvatima u Hrvatskoj trebala bi se smanjiti. Može se očekivati i da će turistička sezona donijeti pozitivne rezultate, što će pridonijeti rastu optimizma i rastu BDP-a, koji će ove godine biti između 1 i 1,2 posto", kaže viceguverner Holjevac.

Pozitivni trendovi u gospodarstvu u bankarskom će se sektoru vidjeti sa zadrškom od 6 do 12 mjeseci. Tako da, ako loši krediti dođu do 12 posto, može se očekivati da će se na toj razini zadržati neko vrijeme prije nego počnu padati. Zaključuje da, primjerice, za restrukturiranje jednog poduzeća, sektora ili za povećavanje zaposlenosti i novi investicijski ciklus treba vremena i to ne ide preko noći, pa se tako ni promjene u bankovnom sektoru ne mogu očekivati odmah.