Čak ni kada su hrvatski mediji počeli prenositi vijesti o krizi u talijanskoj banci Unicredit, koja je vlasnica Zagrebačke banke, i kada ne bi bilo neobično da takve vijesti poljuljaju povjerenje nekih štediša koji svoju štednju drže u Zabi u samoj banci odbacuju takvu mogućnost.

U Zabi na upit Business.hr-a o podizanju uloga odgovaraju kako „ne postoje redovi u poslovnicama, koji bi se stvarali zbog pojačanog povlačenja novaca sa računa otvorenih u Zabi“.

„Svo se poslovanje odvija redovno, a isplata uloga građana u bilo kojoj valuti obavlja se u skladu s uobičajnom praksom, vezanom uz vrijeme najave potrebne za dostavu određene valute. Zagrebačka banka isplaćuje sve klijente koji zatraže podizanje svojih uloga“, tvrde u Zabi.

Jednaki odgovor o likvidnosti daju i u Privrednoj banci Zagreb, koja je također dio jedne velike talijanske grupe, Intesa Sanpaolo.

„PBZ nema problema s likvidnošću“, ustvrdio je glasnogovornik PBZ-a Dražen Dumančić odgovarajući na pitanje je li PBZ-u potrebna promjena odluke o graničnoj obveznoj pričuvi, koju je kao pomoć hrvatskim bankama najavio guverner HNB-a Željko Rohatinski.

U PBZ-u tvrde da je odluka HNB-a pozitivna jer "općenito djeluje ohrabrujuće na banke tako što će imati još veće rezerve likvidnosti".

Sudeći prema odgovorima iz dvije najveće hrvatske banke panika koja trese burzu nije zahvatila i hrvatske banke i njihove štediše. Kad su u pitanju bankarski ulozi država za sada jamči 100.000 kuna, a prema najavama ministra financija taj iznos bi se trebao i povećati. S druge strane guverner Rohatinski je do sada restriktivnim mjerama i dizanjem pričuve bankama, hrvatski bankarski sektor učinio stabilnijim od banaka u okruženju, pa one sada predstavljaju čak i stabilniji dio gospodarstva.

SDP-ov gospodarski stručnjak Ljubo Jurčić hrvatske banke ocjenjuje stabilnijim od Europskih i posebno onih u SAD-u no upozorava da je potrebna puno bolja komunikacija Vlade i HNB-a s građanima kako se psihološki efekt propalih banaka u SAD-u i Europi ne bi prelio i na Hrvatsku. Također, Vlada bi trebala osigurati dostatna sredstva da pomogne bankama, ako bi došlo do vala podizanja uloga zbog narušenog povjerenja.

Banke zbog visoke obvezne rezerve mogu pretrpiti i pojačano dizanje uloga kada bi do toga došlo, a Zaba podsjeća da izvrsno posluju.

„U prvom pologodištu Zagrebačka banka ostvarila dobit od više od 830 milijuna kuna. Kapital i rezerve Banke su najviše među financijskim sektorom i iznose 12,4 milijardi kuna i dodatno su povećane za 7,6% u odnosu na kraj prethodne godine. Adekvatnost kapitala iznosi 16,95% što je znatno iznad prosjeka hrvatskog bankarskog sektora“, tvrde u Zabi.