Oporavak potrošnje, što je jedan od najvažnijih uvjeta za jačanje domaćeg gospodarstva, očekuje se tek u 2010. godini, no podaci koje će danas objaviti DZS pokazat će u kolikoj se mjeri usporava pad prometa u maloprodaji.

Državni zavod za statistiku objavit će danas izvješće o prometu u trgovini na malo u listopadu, nakon što je u rujnu realno pao za 12,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Bio je to 12. mjesec zaredom kako potrošnja pada, ali i najmanja stopa pada zabilježena u ovoj godini.

U listopadu se očekuje daljnje usporavanje pada potrošnje. No, ublažavanje pada posljedica je ponajviše povoljne statističke baze, s obzirom da je i u lanjskom listopadu potrošnja osjetno pala.

Što se intenziteta pada tiče, dotaknuto je dno, pa stope pada potrošnje više ne bi trebale biti veće od 16 posto, kao početkom godine, no još ćemo neko vrijeme 'grepsti po dnu' i teško je očekivati oporavak osobne potrošnje prije druge polovice iduće godine, navodi jedan od analitičara u anketi.

Nepovoljno na potrošnju utječe niska razina optimizma potrošača, i to ponajviše zbog rasta nezaposlenosti. Na to ukazuju i posljednji podaci Hrvatske narodne banke o indeksima pouzdanja, očekivanja i raspoloženju potrošača koji su, doduše, u listopadu zabilježili blago poboljšanje u odnosu na kolovoz, kada su dosegnuli rekordno niske razine, no i dalje su duboko u minusu.

Uz to, analitičari u anketi navode da je pad kreditiranja stanovništva, bez stambenih kredita, u listopadu ubrzan na godišnjoj razini, što ukazuje na pad prometa u trgovini na malo.

"Evidentno je da pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti, razduživanje stanovništva i pad optimizma nepovoljno utječu na osobnu potrošnju", navodi jedan od analitičara u anketi.

Za razliku od većine zemalja eurozone, Hrvatska je povećala porezno opterećenje kako bi smanjila rastući fiskalni deficit, pa je uvela krizni porez i povećala PDV, što je stvorilo dodatni pritisak na kretanja u maloprodaji.

Dodatni pritisak na pad potrošnje izaziva i rast nezaposlenosti jer se tako smanjuje ukupno raspoloživi dohodak kućanstava, a to izaziva i smanjenje potrošnje.

Stoga je jedan od uvjeta za oporavak potrošnje rast zaposlenosti, odnosno pad nezaposlenosti.

No, pad nezaposlenosti teško je za očekivati prije proljeća iduće godine. Tada će, procjenjuju analitičari, nezaposlenost dosegnuti vrhunac. Pitanje je samo na kojoj razini.

Već je u listopadu ubrzan trend gubitka radnih mjesta. Na kraju listopada bilo je 273.265 nezaposlenih osoba, što je za otprilike 14.000 osoba ili 5,4 posto više nego u rujnu, kada je bez posla ostalo oko 8.000 osoba.

Pritom je u listopadu stopa nezaposlenosti skočila sa 14,7 na 15,5 posto, najvišu razinu od travnja 2007. godine.

Očekuje se da će broj nezaposlenih znatno porasti i u studenome, uglavnom zbog daljnjeg otpuštanja radnika u procesu restrukturiranja u privatnom sektoru.

U anketi Hine, šest analitičara procjenjuje da je u studenome bez posla ostalo između 7.000 i 17.000 osoba, te da je broj nezaposlenih dosegnuo između 280.000 i 290.000. U prosjeku, očekuju da je u studenome ukinuto 12.000 radnih mjesta, te da je broj nezaposlenih dosegnuo 285.000.

Pokažu li podaci veći rast nezaposlenosti nego što se očekuje, gotovo je sigurno da bi psihološki važna razina od 300.000 nezaposlenih mogla biti probijena već do kraja ove godine.