Europska komisija objavila je u srijedu popis 195 ključnih energetskih infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa, među kojima je pet hrvatskih.

Tim će se projektima, ističu iz EK, omogućiti postupna izgradnja energetske unije integracijom europskih energetskih tržišta te diversifikacijom energetskih izvora i prometnih pravaca. Osim toga, njima će se pridonijeti okončanju energetske izoliranosti nekih država članica. Ujedno će se povećati količina obnovljivih izvora energije u mreži i tako smanjiti emisije ugljika.

Među odabranim energetskim projektima pet je hrvatskih i to: elektroenergetska interkonekcija Hrvatska-Mađarska-Slovenija odnosno Žerjavenec/Heviz i Cirkovice; potom izgradnja LNG terminala na Krku i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica;  plinska interkonekcija između Hrvatske i Slovenije (Lučko-Zabok-Rogatec); obnova, nadogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta Jadranskog naftovoda te razvoj pametne mreže odnosno projekt Sinco.grid (Slovenija/Hrvatska). 

Za projekte od zajedničkog interesa predviđeni su ubrzani postupak izdavanja dozvola i poboljšani regulatorni uvjeti, a može se dobiti i financijska potpora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). U okviru CEF-a za transeuropsku su energetsku infrastrukturu za razdoblje 2014. - 2020. dodijeljena proračunska sredstva u iznosu od 5,35 milijardi eura kako bi se poduprla brža provedba projekata od zajedničkog interesa te ih se učinilo privlačnijima za ulagače.

Kako navode iz EK, ovaj popis projekata zapravo je ažurirana inačica popisa donesenog u listopadu 2013., na kojem je bilo uvršteno 108 projekata u području električne energije, 77 u području plina, sedam u području nafte te tri projekta pametnih mreža.

Za projekte koji su se našli na novom popisu, predviđen je, uz ostalo, ubrzani postupak izdavanja dozvola, bolje, brže i uređenije procjene utjecaja na okoliš, jedinstveno nacionalno nadležno tijelo kao jedinstvena točka nadležna za postupak izdavanja dozvola, poboljšani regulatorni postupak s raspodjelom troškova prema neto koristi, regulatorni poticaji te mogućnost dobivanja financijske pomoći u okviru CEF-a u obliku bespovratnih sredstava i inovativnih financijskih instrumenata.

Kako bi se projekt mogao uključiti na popis, trebalo je dokazati da će najmanje dvije države članice od njega imati znatnu korist, da pridonosi integraciji tržišta i jačanju tržišnog natjecanja te većoj sigurnosti opskrbe i smanjenju emisija ugljičnog dioksida. 

Da bi se prikupila predviđena investicijska sredstva, EU je osnovao fondove kao što su CEF i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kojima bi se trebala osigurati potrebna ulaganja. Tako je u okviru CEF-a prošle i ove godine dodijeljeno 797 milijuna eura za sufinanciranje studija i građevinskih radova radi lakše provedbe projekata od zajedničkog interesa.

Otkako je 2013. donesen prvi popis projekata od zajedničkog interesa, 13 je projekata dovršeno ili će biti započeto prije kraja 2015., dok bi do kraja 2017. trebala biti dovršena 62 projekta, navode iz Europske komisije.