Na kraju veljače ukupni dug opće države, koji se sastoji od duga središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, iznosio je 103,2 milijardi kuna. Istovremeno, javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 148,36 milijardi kuna. Navedeno predstavlja rast promatrane razine zaduženja u odnosu na prethodni mjesec u iznosu od 293 milijuna kuna, dok je u usporedbi s krajem 2008. godine povećanje iznosilo 4,9 milijardi kuna odnosno 3,4%. Na godišnjoj razini porast ukupnog javnog duga iznosio je 18,4 milijardi kuna. Tako je drugi mjesec za redom zabilježena dvoznamenkasta stopa rasta ukupnog javnog duga (duga opće države, jamstava i duga HBOR-a).

Iako je na mjesečnoj razini dug središnje države smanjen za preko 262 milijuna kuna (zahvaljujući dospjelim, a podmirenim inozemnim obvezama), dug središnje države u prva dva mjeseca ove godine povećao se za dodatnih 3,3 milijarde kuna. Navedeno povećanje uzrokovano je isključivo rastom unutarnje komponente duga (i to za 7,1 milijardu kuna) budući da se inozemna komponenta duga smanjila za 3,8 milijardi. Ukupan javni dug središnje države na kraju veljače iznosio je 95,9 milijardi kuna od čega nešto manje od dvije trećine duga središnje države čine obveze prema domaćim vjerovnicima.

Povećanje duga na mjesečnoj razini, ali i s obzirom na stanje na kraju prosinca 2008., zabilježile su kategorije izvanproračunskih fondova, ukupna jamstava RH i HBOR-a, dok lokalna države nije zabilježila promjene. Pritom su u prva dva mjeseca najviši prirast zabilježila državna jamstva koja su s rastom od 834 milijuna kuna krajem veljače iznosila 34,1 milijarde kuna. Dug HBOR-a (koji je dominantno inozemnog podrijetla) iznosio je 11 milijardi kuna (178 milijuna ili 1,6% više no na kraju prosinca) dok je dug izvan proračunskih fondova s 12,4% postotnim rastom (599 milijuna kuna) dosegnuo 5,4 milijardi. Dug lokalne države ostao je na razini od 1,9 milijardi kuna.

Krajem veljače udio javnog duga zajedno s dugom HBOR-a i jamstvima u projiciranom bruto domaćem proizvodu iznosio je 44% (izuzmemo li jamstva 34%).

U narednom razdoblju očekujemo rast javnog duga prvenstveno kao posljedica rasta duga središnje države uslijed usporene gospodarske aktivnosti te potrebe financiranja proračunskog manjka. U strukturi javnog duga očekujemo povećanje inozemne komponente javnog duga prvenstveno na kraju prvog polugodišta što je posljedica i izdanja euroobveznice po prvi puta nakon 2004. Rast javnog duga posljedica je nemogućnosti države da se prilagodi odnosno smanji proračunske rashode, pa je poput drugih države regije nužno pronalaziti izvore financiranja odnosno povećati obveze.