Na kraju ožujka ukupni dug opće države, koji se sastoji od duga središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, iznosio je 105,2 milijardi kuna. Istovremeno, javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 150,75 milijardi kuna. Navedeno predstavlja rast promatrane razine zaduženja u odnosu na prethodni mjesec u iznosu od 2,39 milijardi kuna, dok je u usporedbi s krajem 2008. godine povećanje iznosilo 7,3 milijardi kuna odnosno 5,1 posto.

Na godišnjoj razini porast ukupnog javnog duga iznosio je 20,87 milijardi kuna.Tako je treći mjesec za redom zabilježena dvoznamenkasta stopa rasta ukupnog javnog duga (duga opće države, jamstava i duga HBOR-a).

Dug središnje države u prva tri mjeseca ove godine povećao se za dodatnih gotovo 5 milijardi kuna. Navedeno povećanje uzrokovano je isključivo rastom unutarnje komponente duga (i to za 9 milijardu kuna) budući da se inozemna komponenta duga smanjila za 4,1 milijardi. Ukupan javni dug središnje države na kraju ožujka iznosio je 97,6 milijardi kuna od čega nešto manje od tri četvrtine duga središnje države čine obveze prema domaćim vjerovnicima.
Povećanje duga na mjesečnoj razini, ali i s obzirom na stanje na kraju prosinca 2008. godine, zabilježile su sve kategorije, izvanproračunski fondovi, ukupna jamstava RH i HBOR-a, te lokalna država. Pritom su u prva tri mjeseca najviši prirast zabilježila državna jamstva koja su s rastom od 1,2 milijarde kuna krajem ožujka iznosila 34,5 milijarde kuna. Dug HBOR-a (koji je dominantno inozemnog podrijetla) iznosio je 11 milijardi kuna (222 milijuna ili 2,1% više no na kraju prosinca) dok je dug izvan proračunskih fondova s 19,3% postotnim rastom (932 milijuna kuna) dosegnuo gotovo 5,8 milijardi. Dug lokalne države zabilježio je blagi rast od 0,5% te je na kraju ožujka ostao razini od 1,9 milijardi kuna. Krajem ožujka udio javnog duga zajedno s dugom HBOR-a i jamstvima u projiciranom bruto domaćem proizvodu iznosio je 44% (izuzmemo li jamstva 31%).

U narednom razdoblju očekujemo rast javnog duga prvenstveno kao posljedica rasta duga središnje države uslijed usporene gospodarske aktivnosti te potrebe financiranja proračunskog manjka. U strukturi javnog duga očekujemo povećanje inozemne komponente javnog duga prvenstveno na kraju prvog polugodišta što je posljedica i izdanja euroobveznice po prvi puta nakon 2004. Rast javnog duga posljedica je nemogućnosti države da se prilagodi odnosno smanji proračunske rashode, pa je poput drugih države regije nužno pronalaziti izvore financiranja odnosno povećati obveze.