Prosječni solventni građanin zemlje, a računa se da je takvih najviše 2,5 milijuna zajedno s umirovljenicima, u svojoj lisnici ima tri do četiri kartice. Lani je broj kartica povećan za gotovo 800.000 pa je u Hrvatskoj bilo u optjecaju, prema posljednjim podacima HNB-a, gotovo 8,5 milijuna plastičnog novca. Hrvati su na kartice potrošili nevjerojatnih 52,3 milijarde kuna, što je gotovo pet milijardi više nego u 2007. godini.

Za peglanje kartica građani su prosječno plaćali najveću godišnju bankovnu kamatu od 15 posto godišnje. To znači da je na ukupnu potrošenu svotu lani plaćeno nevjerojatnih 7,84 milijarde kuna. Lakoća zaduživanja na kartice u odnosu na klasične kredite najviše pridonose kartomaniji u Hrvatskoj. Za gotovinski kredit s nešto nižom kamatom banke traže jamce, kreditnu sposobnost i oduzimaju rate najčešće direktno s plaće. Trend rasta potrošnje i broja kartica pokazuje, ističu stručnjaci, da građani usprkos krizi nisu usporili potrošnju preko kartica. Tako je lani gotovo izjednačen rast potrošnje na kartice s godišnjim porastom kredita, koji su također, kao i potrošnja na kartice, povećani za desetak posto.

Analizirajući ukupno kartično poslovanje, najveći udio u broju kartica, od 31 posto, sa 26 posto u broju transakcija i 32 posto u njihovoj vrijednosti i dalje zadržava Zagrebačka banka. Slijedi PBZ grupacija s Amexom s udjelom od 23 posto u broju kartica, sa 28 posto u broju transakcija i 25 posto u njihovoj vrijednosti. Treća je Erste grupacija s Dinersom, koja je lani osvojila 14 posto tržišta u broju kartica, 17 posto u broju transakcija i 14 posto u njihovoj vrijednosti.

Građani čak 57,24 posto svih transakcija plastičnim novcem obavljaju preko bankomata, a oko 36,6 posto na POS uređajima direktno u trgovinama. Udio mobitela je i dalje vrlo nizak i iznosi 0,13 posto ukupno potrošenog novca iako je njegovo korištenje lani povećano za više od 100 posto. I udjel interneta je ostao nizak i iznosi oko 0,23 posto. No, zabilježen je i velik rast prepaid (internet) kartica, od čak 70 posto, pri čemu najveći porast bilježi Erste banka s Dinersom s izdanih 7496 na 22.718 kartica. U RH je krajem prošle godine bilo 3342 bankomata, od čega je 687 bilo smješteno u osiguranom prostoru.