Od početka europske dužničke krize u proljeće prošle godine, kada su Grčku prvi put pritisli problemi s vraćanjem dugova, pojavio se čitav niz mogućih rješenja tog problema koji je u međuvremenu postao gorući.

Osim same međunarodne pomoći, koju su u međuvremenu zatražili i dobili i Irska i Portugal, bile su tu drakonske mjere štednje koje su donijele m noge vlade članica eurozone, a neke od njih to je koštalo vlasti, pa Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), otpisivanje 50 posto grčkih dugova u vlasništvu banaka i drugih privatnih investitora, a mnogi zagovaraju i izdavanje zajedničkih obveznica eurozone.

Neke od tih mjera još nisu zaživjele, a druge jednostavno nisu bile dovoljne i eurozona je još uvijek u velikim teškoćama pa ne čudi da se još uvijek traži "čarobni napitak" koji bi ju zaliječio.

Novi čarobni napitak

Najnovija ideja, koja je navodno bila uključena u širi prijedlog Europske komisije o izdavanju zajedničkih obveznica, je korištenje sna svih alkemičara - zlata.

Ideja koja se pojavila predviđa da se zlatne rezerve koje u svojim sefovima "skrivaju" središnje banke članica eurozone iskoriste kao jamstvo za novo zaduživanje, piše CNNMoney.

Takav prijedlog uopće nije besmislen, budući da središnje banke u eurozoni drže 64 posto svjetskih rezervi zlata, situacije u kojima se zlatnim rezervama jamčilo za kredite već su se događale, a takav potez mogao bi povećati interes stranih investitora poput Kine.

Središnje banke članica eurozone imaju oko 10.792 tone zlata koje po aktualnim cijenama tog plemenitog metala vrijede gotovo 650 milijardi dolara. Iako to nije dovoljno da riješi sve probleme eurozone, analitičari smatraju da bi davanje "zlatnog jamstva" svakako bio korak u pravom smjeru.

Kina bi mogla "zagristi"

Direktor American Precious Metals Advisorsa Jeffrey Nichols je tako izjavio da bi Kina, zbog svoje "žeđi za zlatom", vrlo vjerojatno postala zainteresirana za pomaganje eurozoni kada bi se u cijelu priču uključilo jamstvo u zlatu.

Čak i ako se korištenje zlatnih rezervi kao jamstva ne uspije dogovoriti na razini eurozone - a nedavna iskustva pokazuju da je na razini te grupe teško išta dogovoriti, lako je moguće da se neka zemlja samostalno odluči na takav potez i tako zaobiđe europske propise i birokraciju. "Sasvim je moguće da će jedna od centralnih banaka koristiti zlato kao jamstvo za refinanciranje", rekao je Nichols.

Nije nikakvo čudo da u tom slučaju na pamet prva pada Italija, koja je trenutačno najveća boljka eurozone, budući da ta zemlja ima zlatne rezerve teške 2451 tonu, što ih čini četvrtima na svijetu.