Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću moglo bi imati najviše tri člana društva i samo jednog člana uprave, a moralo bi imati zakonske rezerve u koje je dužno unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima, umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine. Za registriranje takvog društva bit će potrebno, umjesto sadašnjih 3 do 4 tisuće kuna, manje od 1000 kuna.

Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio raspravom o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima koje se usklađuju s propisima EU i koje uvode novi oblik društva s ograničenom odgovornošću - jednostavno društvo, čije bi se poslovanje moglo pokrenuti s temeljnim kapitalom od tek 10 kuna.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako se takvo društvo kani uvesti ponajviše stoga što ulazak u EU znači i potrebu da se i u Hrvatskoj omogući osnivanje društava na pojednostavljen način i s manjim temeljnim kapitalom.

U Vladi očekuju da će jednostavno društvo, osim što će smanjiti migraciju hrvatskih poduzetnika, olakšati ulazak u poduzetnički pothvat inventivnim poduzetnicima te spriječiti obavljanje neregistrirane djelatnosti.

Predloženim modelom poslovanje jednostavnog društva moguće je pokrenuti s najnižim iznosom temeljnog kapitala od 10 kuna, dok najniži nominalni iznos poslovnog udjela može iznositi 1 kunu.

Pojednostavljeno osnivanje društva osigurava se i korištenjem unaprijed pripremljenih obrazaca koji bi trebali olakšati i ubrzati postupak osnivanja te smanjiti troškove osnivanja.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću moglo bi imati najviše tri člana društva i samo jednog člana uprave, a moralo bi imati zakonske rezerve u koje je dužno unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima, umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

Najviše tri člana društva

Ministar Miljenić najavio je kako će se izmjenama zakona o sudskim te o javno-bilježničkim pristojbama smanjiti cijena za registriranje takvog društva sa sadašnjih 3 do 4 tisuće kuna na manje od 1000 kuna.

Vladajući klubovi podržali su predložene izmjene, no oni oporbeni ocijenili su da, unatoč dobrim namjerama, takva rješenja teško mogu dovesti do gospodarskog zaokreta.

Ana Lovrin je u ime HDZ-a kazala da se teško usprotiviti i ne podržati nešto za što se kaže da će pokrenuti gospodarski oporavak, no zapitala hoće li neosporno dobre namjere predlagatelja postići cilj i povećati zaposlenost.

I Branka Vukšića (Hrvatski laburisti) zanima tko to može tvrditi da će društvo s ograničenom odgovornošću olakšati građanima ulazak u poduzetnički pothvat i smanjiti migraciju poduzetnika.

"Da bi trgovačka društva funkcionirala treba profunkcionirati pravosuđe i tržište", poručio je Vukšić.

Sankcije za nepokretanje stečaja

Sabor je prozvao jer nije zakonom propisao sankcije u slučaju nepokretanja stečaja. "Koliko je direktora i članova uprave osuđeno zbog nepokretanja stečaja? Nitko", istaknuo je.

Peđa Grbin (SDP) rekao je kako je namjera zakona da svatko tko ima ideju za manje od tisuću kuna počne raditi na tržištu.

"Neće svi uspjeti, ali dio njih hoće", kazao je kao i opravdanje za donošenje zakona po hitnom postupku označio brojku od 300 tisuća nezaposlenih u Hrvatskoj.

Replicirajući SDP-ovcu, Dujomir Marasović (HDZ) poručio je da zakon ne potiče ništa već predstavlja "smokvin list za bezidejnost vlade".