Domaći gospodarstvenici zaduženi kod banaka s čežnjom mogu promatrati kakvu potporu imaju njihove kolege s druge strane Jadrana. U Italiji je tako prošlog tjedna vlada potpisala novi tripartitni sporazum s tamošnjim udrugama banaka i poduzetnika kojim se jednogodišnji moratorij na otplatu kredita produljuje na još šest mjeseci. Moratorij na otplatu kredita malih poduzetnika koji su zbog ekonomske krize u problemima Italija je uvela još 2009. godine. Riječ je o mjeri koja je prema riječima Giussepea Mussaria, čelnika Udruge banaka Italije, jedinstvena u EU.

Moratorijem se talijanskim poduzetnicima omogućava jednogodišnja stanka u otplaćivanju glavnice i produljenje roka otplaćivanja kratkoročnih pozajmica. Prema tvrdnjama predsjednice udruge industrijalaca Confindustria Emme Marcegaglie, do sada se bankama s molbom za moratorijem na otplatu kredita obratilo 190.000 talijanskih tvrtki. Zamrznuti dug dosegao je 56 milijardi eura, što je šest posto od 880 milijardi eura kredita koje su talijanske tvrtke podigle do kraja 2010.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) ističu da rješenje slično talijanskom postoji i provodi se i u Hrvatskoj. Jedina je razlika što nije formalizirano, nego svaka banka sukladno vlastitim poslovnim politikama rješava moratorije, prolongacije i promjene uvjeta kredita malim i srednjim poduzetnicima, kao i ostalim klijentima, pojašnjavaju u HUB-u. Bankama je u interesu da se dug vrati, da poduzećima daju daha po pitanju likvidnosti, a ne da ih tjeraju u stečaj, jer u tom slučaju svi gube. Ako se utvrdi da postoje objektivne okolnosti zbog kojih poduzetnik traži moratorij, a procjena rizika je prihvatljiva, banka nema razloga ne izaći u susret klijentu. Kao i u drugim zemljama - ako je kašnjenje u plaćanju preveliko i izgleda da se poduzeće neće izvući, neće se moći prihvatiti moratoriji ili druga rješenja, poručuju iz HUB-a.

Stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljković smatra da bi velik broj hrvatskih gospodarstvenika prihvatio moratorij, ali na glavnicu i kamate, a ne samo na glavnicu kako nude neke od naših banaka. Smatram da velika većina poduzetnika to ne može prihvatiti, jer to nije velika pomoć nego samo redoviti posao koji banke inače nude kada klijent ima poteškoća s vraćanjem kredita, ocjenjuje. Dodaje i da pomoć poduzetnicima mora biti sveobuhvatna.

Poduzetnicima svakako treba hitno pomoći na više načina, pa i kroz postigle dogovore između klijenata i banke, ali i kroz Vladine mjere koje će prije svega ići u smjeru povećanja gospodarske aktivnosti i novog investicijskog ciklusa. Bez toga sve mjere dugoročno neće polučiti rezultate, smatra Marija Duljković. U tom kontekstu valja promatrati i talijanski model. Tamošnje je gospodarstvo prošle godine poraslo 1 posto, dok je hrvatsko palo dodatnih 1,4 posto. Ipak, tragom HUB-ovih tvrdnji odlučili smo ispitati kako pojedine banke rješavaju problem klijenata iz gospodarstva koje su zahvatili utjecaji recesije.

U Zagrebačkoj banci tvrde da se nepovoljni utjecaji recesije i smanjenje individualne i investicijske potrošnje i dalje vide na smanjenoj prodaji njihovih klijenata i otežanoj naplati potraživanja. Dio malih poduzetnika i dalje ima problem s nelikvidnošću. Klijentima kod kojih je to ekonomski opravdano, jer je nelikvidnost stvarno problem otežane naplate, a ne i gubitaka zbog ranijih loših poslovnih odluka, banka traži rješenja kroz produljenje rokova otplate i reprograme kredita, ističu u Zabi. Najveći dio takvih aranžmana u Zabi je realiziran u 2009. godini u jeku naglog pada gospodarske aktivnosti. Uvjeti i način takvih dogovora određuju se i danas, specifično na individualnoj razini, kažu u toj banci.

U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) tvrde da svojim klijentima odobravaju reprograme kredita. Poduzetnicima ne odobravamo moratorije, nego dogovaramo odgovarajući oblik reprograma bilo da je riječ o počeku ili produljenju rokova otplate.Tijekom zadnje dvije godine HBOR je zaprimio 286 zahtjeva malih i srednjih poduzetnika za reprogramiranje kreditnih obveza, od toga je odobreno 200 reprograma, otkriva glasnogovornica Koraljka Perutka Fabijanić. Osnovni cilj reprogramiranja kredita je taj da reprogramirane kreditne obveze omoguće daljnji nastavak poslovanja malih i srednjih poduzetnika uz redovito servisiranje kreditnih obveza, dodala je.

Marija Duljković na pitanje bi li moratorij predstavljao problem u poslovanju banaka, kaže da je to stvar bankarske analize. I to je bolje nego izdvajanje novca iz bilance banke za rizične plasmane. U svakom slučaju, i kada je u pitanju veći ili manji broj klijenata, potrebno je napraviti analizu i donijeti poslovnu odluku temeljem koje banke moraju izdvojiti novac iz ostvarenog profita, smatra Marija Duljković.

Krediti privatnim tvrtkama dosegli 93,7 milijardi kuna
U Hrvatskoj udruzi banaka tvrde da modeli u kojima se kamate redovno plaćaju tijekom moratorija nemaju utjecaja na poslovanje banaka, što je slučaj u Italiji. Talijanska udruga industrijalaca ocjenjuje da moratorij na otplatu podupiru tamošnje tvrtke koje su još uvijek u krizi, ali i tvrtke koje su krizu prebrodile i sada pripremaju nove investicije. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krediti privatnim tvrtkama krajem prošle godine dosegli su 93,7 milijardi kuna. Od toga je u stranoj valuti bilo odobreno 16,4 milijarde kuna, a u kunama uz valutnu klauzulu 50,3 milijarde kuna.