Nije vjerojatno da će hrvatski rejting biti povećan u sljedećih 12-18 mjeseci", navodi se u godišnjem izvješću rejting agencije Moody's o Hrvatskoj - no ne spominje se ni smanjenje rejtinga, čega su se nakon slovenske blokade predpristupnih pregovora s EU mnogi pribojavali.

U izvješću stoji da trenutačni rejting odražava napredak zemlje u usvajanju normi europskih institucija i mogućnost ulaska Hrvatske u EU unatoč trenutačnim zastojima.

Ograda od pregovora

U Moody'su, koji državne obveznice ocjenjuje rejtingom Baa3 (devizne) te Baa2 (kunske), smatraju da faktori poput umjerene snage gospodarstva i institucija, velikog javnog i vanjskog duga, te visoka udjela kredita nominiranih u eurima povećavaju vanjsku izloženost zemlje, dodajući kako se zaduženošću ipak može upravljati.

Prema riječima Tihomira Domazeta, šefa Instituta za financije i računovodstvo, ocjena Moody'sa na granici je da rejting bude smanjen, ali se ipak radi o dobroj vijesti: "U okruženju u kojemu je rejting smanjen, primjerice, Mađarskoj i Islandu, ovo je umjeren i pozitivan status. Radi se o prilici koja se ne smije prokockati. Mislim da je to poruka da i financijski i gospodarski i javni sektor moraju učiniti sve kako bi reprogramirali dugove. Ali na tome se ne smije stati, već se mora vrlo brzo, već u prvom kvartalu sljedeće godine, prionuti na temeljitu reformu ekonomske politike, što podrazumijeva i odustajanje od neoliberalnog koncepta."

Dodao je i da se Moody's "ogradio" od trenutačnog zamrzavanja pregovora s EU koje je u izvješću samo spomenuto, dok je fokus ostao na problemima poput visoka deficita platne bilance i opasnosti od devalvacije domaće valute s obzirom na visoku stopu eurizacije.

Fiskalni gubici

Snaga gospodarstva, ocjenjuje se, ostaje umjerena, a ubrzane bi je reforme mogle osnažiti. "Dok je bankarski sustav privatiziran i restrukturiran, vlada i dalje drži velike udjele u drugim ekonomskim sektorima, a neke i subvencionira. Velik javni sektor istiskuje investicije i rast privatnog sektora. Nedavna prodaja Ine, ali i željezara, te prijedlog o prodaji brodogradilišta stvaraju pozitivan moment", piše u izvješću.

Kada je riječ o brodogradilištima, kaže se da je Vlada ostvarila umjeren napredak u njihovu restrukturiranju, te da se radi o kritičnom ekonomskom sektoru koji zapošljava oko 6 posto zaposlenih u proizvodnji i čini 12,5 posto izvoza, ali ipak stvara velike fiskalne gubitke. U dijelu izvješća koji se odnosi na financijsku snagu Vlade, ona se ocjenjuje visokom.

"Dok je dug prilično visok, zahvaljući umjerenom teretu kamata, ekstenzivna eurizacija mogla bi znatno povećati kreditno opterećenje u slučaju znatne deprecijacije domaće valute", kažu u Moody'su, ali taj rizik također ocjenjuju umjerenim. Strukturne reforme koje su do sada provedene ocjenjuju se važnima, ali nedovoljnima, što se odnosi i na smanjenje subvencija i na reformu mirovinskog sustava koje još opterećuju državni proračun, ali i na visoke troškove za zaposlene u javnoj upravi koji neprekidno rastu.