Globalna se inflacija ponovno pojavila kao glavna prijetnja svjetskoj ekonomiji, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojem šturom upozorenju u četvrtak, označivši naglu promjenu tona od svoga dosadašnjeg naglaska na rizicima za rast gospodarstava. John Lipsky, zamjenik generalnog direktora MMF-a, rekao je kako je "zabrinutost od inflacije ponovno isplivala nakon godina drijemanja" zbog rastuće cijene energije i hrane. Lipsky kaže da se globalni rast usporava, ali inflacija ubrzava.

Upozorenje MMF-a stiže sa rekordnim cijenama sirove nafte koja je dosegla gotovo 124 dolara, što 99-postotni rast u 12 mjeseci, a kupci se bore da se osiguraju od rasta cijene preko 200 USD. Kao znak da rast cijena roba nije tek zamišljeni balon Lipsky kaže kako se čini da je pritiska koji gura cijene na gore osnovan i da je to pojačno niskim kamatnim stopama u SAD-u, te padom dolara.

On je otpimističan u svojim očekivanjima da se neće ponoviti rane 70-te kada je povećanje cijena energenata dovelo do razdoblja rasta inflacijskih očekivanja i ubrzavanja inflacije, ali kaže da taj rizik "ne smije biti zanemaren."
Dodaje da kreatori politike moraju agresivno odgovoriti na svaki znak rasta inflatornih očekivanja "kako impresivni dobitak u dosegnutoj globalnoj stabilnosti ne bi u godinama koje slijede bio žrtvovan."

MMF-ova inflacijska upozorenja su pojačana i od strane europskih centralnih bankara, budući su Europska središnja banka (ECB) i Engleska banka ostavile kamatne stope nepromjenjene unatoč pojačanim znakovima ekonomskog slabljenja. "Eurozona je iskusila prilično dugotrajan period visokih godišnjih stopa inflacije", rekao je predjsednik ECB-a JeanClaude Trichet. Važno je da domaćinstva i kompanije ne smatraju da su takve stope inflacije normalne i da prema njima dižu cijene i plaće.

Engleska banka odbila je pozive predstavnika bolesnog tržišta nekretnina da snizi kamatne stope, zadržavši svoju stopu na pet posto. Komitet za monetarnu politiku (MPC) drži da pojačane tenzije između rastuće inflacije i smanjenog rasta ne dozvoljavaju rezanje stopa dva mjeseca za redom.

Većina u MPC-u je zabrinuta da bi agresivno rezanje kamatnih stopa, kako inflacija raste preko 2-postotnog cilja koji si je postavila Engleska središnja banka, poslalo krivi signal o njenoj odlučnosti da ne dozvoli da viša inflacija ponovno postane uobičajena u britanskom društvu. Premještanje naglaska od strane MMF-a s rasta na inflaciju prati posljednje uzlete cijene nafte.

Lipsky sugerira da je dio tog posljedica monetarne i tečajne politike. Kaže da istraživanja MMF-a sugeriraju kako niske kamatne stope utječu na cijene roba "preko tradicionalnog efekta pojačane potražnje", dok je pad dolara od 2002. odgovoran za rast cijenenafte za oko 25 USD. MMF je također upozorio da će cijene hrane ostati visoke dogledno vrijeme.