Dolazak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) jamčio bi provođenje prijeko potrebnih reformi i trebalo bi ga pozvati što prije, jednoglasno ocjenjuju domaći analitičari tržišta kapitala.

Novi aranžman s washingtonskim financijskim policajcem postao je aktualan nakon što ga je spomenuo SDP-ovac Slavko Linić, što je potaknulo lavinu kritika iz HDZ-a. Iako stranačku raspravu o MMF-u treba promatrati prije svega u kontekstu predizbornog folklora, analitičari smatraju da je pitanje poziva Fondu opcija s kojom nova vlada svakako mora računati. Prema riječima Darka Brborovića, predsjednika Uprave OTP Investa, MMF je garancija provođenja nekih ušteda koje odgađamo već godinama.

"Bilo bi stoga dobro da Fond dođe jer je očito da potrebne korake u tom smjeru ne možemo sami poduzeti, a ni sve važnije političke opcije ne pokazuju intenciju u smjeru smanjenja rashoda", ocijenio je Brborović. Dodao je kako je osnovni problem Hrvatske kompetitivnost koja se postiže ili devalvacijom - što je u hrvatskim uvjetima teško postići - ili smanjenjem internih cijena. "Vodimo vrlo kratku utrku. U ožujku sljedeće godine rejtinške će agencije napraviti reviziju hrvatskog rejtinga. Nemamo vremena čekati, nova će vlada morati odmah na početku mandata smanjiti deficit. Ili pozvati MMF", rekao je Brborović.

Rejting je ključan
Prema mišljenju Petra Brkića, suvlasnika Abacus brokera, potreba za MMF-om prije svega ovisi o tome u kakvom su uistinu stanju državne financije. "Pitanje je kako će nam se kretati kreditni rejting. Ako padne, zaduživanje će postati preskupo i u tom je slučaju MMF najbezbolnije rješenje. Ako ne padne rejting, neće nam ni trebati MMF. No bilo bi dobro da ga se svejedno pozove kao jamca provođenja reformi koje smo već odavno trebali provesti", rekao je Brkić.

MMF i dalje nosi stigmu da "tamo gdje on prođe, trava ne raste". Rezanje socijalnih transfera, sveopća štednja, povećanje poreznih prihoda čak i u slabašnim ekonomijama - samo su neki od "zloglasnih" alata iz instrumentarija te institucije. Zamjera mu se i kako nije usmjeren na razvoj država, već samo na osiguranje vraćanja njihovih dugova. K tome, još uvijek nije zaboravljena ekonomska katastrofa u Argentini prije 10 godina kojoj su u znatnoj mjeri pridonijeli upravo MMF-ovi zahtjevi. Međutim, umiveno lice MMF-a nakon globalne financijske krize iz 2008. donijelo je mnogo blaže mandate u kojima Fond ima savjetodavnu ulogu i ulogu moderatora u pregovorima između vlada i interesnih skupina, poput sindikata. U tom pogledu MMF vladama pruža neku vrstu alibija za provođenje nepopularnih mjera i kanalizira suprotstavljene stavove. A upravo takav efekt treba Hrvatskoj.

Stabilizirali bismo se
Dolazak MMF-a donio bi Hrvatskoj potreban stabilizacijski efekt, smatra Igor Gvozdanović, prvi čovjek Platinum Investa. "MMF bi nam dobro došao jer bi se morale napraviti stvari o kojima svi pričaju, a nema volje, želje, snage i znanja da se provedu. Sudionici tržišta kapitala to bi svakako pozdravili", istaknuo je Gvozdanović. Upozorio je da bi zemlju u početku MMF-ova mandata pogodila nešto veća nezaposlenost, a posljedično bi se smanjila potrošnja. "U kratkom bismo roku imali veću socijalnu nesigurnost i smanjenu potrošnju, ali bismo s druge strane povećali šanse u privlačenju stranih investicija", dodao je Gvozdanović.

Da Fond nosi snažan reformski kapacitet smatra i Aljoša Šestanović, čelnik POBA-ICO Investa. "Nemam ništa protiv, dolazak Fonda bio bi pozitivan i donio bi dodatni legitimet novoj vladi u smislu provođenja reformi. Ne zaboravimo da je on katalizator promjena. No MMF bi trebalo pozvati malo prije kada može figurirati kao savjetodavac, a ne pozajmitelj u krajnjoj nuždi", smatra je Šestanović. "Jesam za vlastitu pamet i vlastiti put razvoja, ali ako se ne može na taj način pronaći put, jedan od načina za provođenje reformi i ograničavanje državne potrošnje jest i MMF", ocijenio je Šestanović.

Nova metla bolje mete
A što bi se dogodilo s burzom? Brborović smatra kako bi, načelno govoreći, tržište kapitala pozitivno reagiralo na dolazak svjetskog financijskog policajca. Slično razmišlja i Stipe Luetić, analitičar Sektora bankarstva i tržišta SG - Splitske banke. "Promjene koje bi nastupile vjerojatno bi probudile ulagače iz letargije koja, uz manja razdoblja aktivnosti, vlada već godinama. Sličan se efekt zna dogoditi prilikom promjene uprave neke kompanije. Po načelu 'nova metla bolje mete' reakcije tržišta na promjene često znaju biti pozitivne jednostavno zbog toga što ulagači ocijene da novonastala situacija ne može biti gora od postojeće", rekao je Luetić.

POVIJEST SURADNJE

Hrvatska prvi novac uzela 1994.

Suradnja Hrvatske i MMF-a počela je u listopadu 1994., nepune dvije godine nakon primanja u članstvo te institucije. Hrvatskoj je tada odobren stand by aranžman vrijedan 107 milijuna dolara na rok od 18 mjeseci. Povučena je samo jedna tranša od 22,5 milijuna dolara, a aranžman je otplaćen 1999. godine. Zajedno s tim prvim stand by aranžmanom Fond nam je odobrio i olakšicu za pretvorbu gospodarskog sustava u iznosu od gotovo 214 milijuna dolara. Novac po toj olakšici povučen je u cijelosti u dvije rate, a aranžman je otplaćen krajem prosinca 2002. godine.

U ožujku 1997. odobren nam je prošireni aranžman u iznosu od 577,5 milijuna dolara na rok od tri godine. Povučena je samo jedna tranša od 47 milijuna dolara, a i taj je aranžman otplaćen krajem prosinca 2002. godine. S MMF-om je surađivala i trećesiječanjska koalicija. Novi stand by aranžman od 327 milijuna dolara odobren je u ožujku 2001. na rok od 14 mjeseci. Ovaj aranžman je zaključen kao mjera opreza s namjerom da se odobrena sredstva ne povlače.
Po uvjetima istovjetni aranžmani dogovoreni su još dva puta, u veljači 2003. i kolovozu 2004. godine.