Međunarodni monetarni fond je u svome izvješću o stabilnosti iz travnja pogriješio u procjenama potreba za refinanciranjem vanjskog duga u osam zemalja središnje i istočne Europe. Zaključili su to analitičari Erste grupe čiji izračun pokazuje da je potreba za financiranjem znatno niža od MMF-ove procjene te da države u regiji vjerojatno neće imati teškoća s vanjskim financiranjem.

Postoje dobre šanse da zemlje regije smanje svoje bruto vanjske dugove koje generira privatni sektor, a istodobno bi se ostatak financijskog nerazmjera, ako ga ima, financirao deviznim rezervama te smanjenjem ostale strane imovine. Očekujemo najniži omjer refinanciranja od otprilike 60 posto za dugoročne korporativne kredite, a za bankarski sektor očekujemo omjer od 70 do 90 posto jer se velik dio financiranja odvija preko roditeljskih banaka.
Omjer refinanciranja za vladine dugove uglavnom ovisi o mogućnostima izdavanja euroobveznica na stranim tržištima, analizira Juraj Kotian, suvoditelj

Odjela za makroekonomska istraživanja za središnju i istočnu Europu u Erste grupi. Zaključuje da je presušivanje priljeva stranog kapitala dovelo do manjih ulaganja i veće domaće štednje, zbog čega su pali deficiti tekućeg računa i BDP-a, no smanjila se i potreba za kapitalom.