„Europa se nalazi u izrazito teškoj situaciji u kojoj bi stavljanje fokusa na štednju i strogost vodilo ka samobojstvu", upozorava nobelovac i ekonomist Joseph Stiglitz.

Tvrdi da je povijest više puta pokazala kako programi strogosti i štedljivosti ne polučuju željene rezultate dodavši da smatra „kako je europski pristup krizi najmanje obećavajuć i da je Europa na putu prema samouništenju ".

Političari 27 zemalja članica Europske unije primjenjuju program štedljivosti u ukupnom iznosu od oko 450 milijardi eura usred dužničke krize.

Istovremeno dug euro regije prošle je godine narastao do najviše razine odkada je počela primjena zajedničke valute, a sve zbog povećanja posudbi posrnulim članicama.

I dok se od Grčke očekivala štedljivost „primjenjivanje ovakvog programa u Velikoj Britaniji i Francuskoj te ostalim europskim zemljama, može dovesti samo do katastrofičnih ekonomskih posljedica. Premda su euro vođe već odavno shvatili da sama štedljivost sama po sebi nema smisla, već je potreban i rast, svejedno nisu poduzeli gotovo nikakve aktivnosti da bi taj rast i postigli", objasnio je.

Stiglitza, inače profesora ekonomije na newyorkškom fakultetu Columbia, kod programa štedljivosti najviše brine visoka stopa nezaposlenosti, posebice mladih.

„Nezaposlenost mladih u Španjolskoj već je 2008. godine dosegla 50 posto te zasada ne postoji nada da će se uskoro promijeniti. To uništava ljudski kapital i stvara otuđene mlade ljude u naponu snage. Europski bi lideri umjesto štednje trebali refokusirati trošenje državnih novaca, jače iskoristiti institucije poput Europske investicijske banke, promijeniti porezne politike tako da potiču gospodarstvo te multiplicirati sve metode uravnoteženja državnih kasa", kazao je Stiglitz.

Sa Stiglitzovim kritikama složila se i Međunarodna organizacija rada (ILO).

„Mjere štednje, posebno u razvijenim gospodarstvima, ne samo što nisu smanjile proračunske deficite nego su i naškodile gospodarskom rastu i time utjecale na tržište rada", ističe ILO u najnovijem izvješću.

Ako se takva politika ne promijeni, europsko tržište rada ostat će zakočeno do kraja 2016. , a "uski fokus mnogih zemalja eurozone na fiskalnu štednju mogao bi dovesti čak i do nove recesije u Europi", konstatirao je vodeći autor ILO-va izvješća Raymond Torres.