Dugo iščekivane antirecesijske mjere koje Ekonomski institut priprema kao podlogu za raspravu na Ekonomskom vijeću više nisu tajna jer je procurio preko Jutarnjeg lista.
U prijedlogu, koji je prema najavama trebao sadržavati paket mjera kojima će se hrvatska Vlada oduprijeti padu gospodarstva mjera je vrlo malo, a većinom se temelji se na preporukama i sugestijama o rješavanju fiskalne neravnoteže države.

Ipak, ako se prihvate sugestije EI-a Hrvatsku čekaju manje plaće za državne službenike, vraćanje rada trgovina nedjeljom, ali i upola manji predujam poreza na dobit i dohodak za poduzetnike jer je osnovica iz 2008. godine teško ostvariva i u 2009.

Većinu Hrvata ipak će najviše pogoditi povećanje trošarina na naftne derivati, dakle skuplji benzin i dizel, odnosno povećanje trošarina na automobile.

Naglasak Nacrta mjera za ublažavanje posljedica gospodarske krize ipak je na fiskalnoj politici države, kojoj se predviđa da će podbaciti u punjenju proračuna za tri milijarde kuna. Osiguranje te tri milijarde i stvaranje zaliha za pojačane socijalne potrebe te eventualno smanjenje deficita stručnjaci prepuštaju Vladi i ne predviđaju mjere kojima bi ih se dalo uštediti, ali upozoravaju da se ne bi smjelo dirati u kapitalne investicije i subvencije.

Država bi također trebala štedljivo „trošiti“ kreditne kapacitete hrvatskih banaka, kako bi ostalo više za kreditiranje gospodarstva, smatraju u Ekonomskom institutu, no ostaje neriješeno pitanje kako osigurati potrebne zajmove za servisiranje pristiglih obaveza i deficita.