Na konferenciji za medije o ključnim problemima mirovinskog sustava, zašto je važno poticati štednju za mirovinu, koja je uloga društava za osiguranje u mirovinskom sustavu i što konkretno poduzeti govorili su Željko Jukić direktor sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja, Kristijan Buk član Uprave za financije Allianz Zagreb, Tatjana Račić Žlibar, članica Uprave Uniqa osiguranja i Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. Istaknuto je kako je u Hrvatskoj prisutan trend dugoročnog povećanja broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih, ili tzv. stope ovisnosti.

Tako je primjerice početkom 1990-ih omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 3:1, omjer se smanjivao tijekom tranzicijskom razdoblja, 2008. je iznosio 1,41:1, a 2010. je pao na samo 1,26:1. Sadašnji omjer u zemljama OECD-a iznosi četiri zaposlena na jednog umirovljenika, a očekuje se da će on pasti na tri, odnosno dva zaposlena u odnosu na jednog umirovljenika poslije 2047. godine.

Projekcije Europske komisije pokazuju kako će se troškovi javnog mirovinskog sustava (prvog stupa) na razni Europske unije u razdoblju od 2007. do 2060. povećati za 2,4 postotnih poena u odnosu na BDP, a na razini zemalja Euro područja u istom razdoblju za 2,8 postotnih poena u odnosu na BDP. Time će ovi troškovi u određenim zemljama EU iznositi čak do 25 posto BDP-a. "Nameće se potreba promjene mirovinskih sustava uz veće oslanjanje na individualnu kapitaliziranu štednju za mirovinu posredstvom bilo obveznih ili zaposleničkih mirovinskih fondova te ostalih oblika individualne dobrovoljne štednje za mirovinu. Stanovništvo je sve svjesnije nužnosti štednje za starost i vlastite skrbi za primjereni životni standard u mirovini. Međutim, ipak još nije dovoljno financijski educirano i svjesno važnosti, rizika te mogućnosti koje ovakav oblik štednje nosi", zaključak je Hrvatskog ureda za osiguranje.

U suradnji s osigurateljima izradili su Prijedlog strateškog okvira poticanja mirovinskih proizvoda koji uključuje nekoliko ključnih koraka i aktivnosti koje bi zajednički usuglašavali i provodili Ministarstvo financija, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, HANFA, Hrvatski ured za osiguranje i ostale zainteresirane strane a ključne kativnosti su financijska pismenost (definirati i uobličiti projekt Financijske pismenosti stanovništva), iniciranje promjena dobrovoljnih mirovinskih štednih i isplatnih proizvoda, prilagodba zakonskog i regulatornog okvira, formiranje jedinstvene ciljane poticajne te učinkovit nadzor, sigurnost i održivost.