Kukuriku koalicija, prema pisanju Jutarnjeg lista, ozbiljno razmišlja o tomu da obveznim mirovinskim fondovima ponudi koncesiju na hrvatske autoceste. Taj je prijedlog iznio šef HNS-a Radimir Čačić, koji bi autoceste najradije dao mirovincima jer bi "na taj bi način zarada ostala hrvatskim građanima".

Međutim, pred tim prijedlogom stoji niz prepreka. Prvo, mirovinski fondovi prema sadašnjem Zakonu o mirovinskim fondovima ne mogu biti koncesionari autocesta. Drugo, vrijednost koncesije od 3,5 milijardi eura poremetila bi portfelje mirovinaca koji po sadašnjem zakonu u njima moraju imati minimalno 50 posto novca uloženog u državne obveznice. Novac za koncesiju teoretski bi mogli skupiti prodajom obveznica, ali pitanje je tko bi ih kupio.

Prema sadašnjem Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i pripadajućim pravilnicima, mirovinski fondovi mogu biti vlasnici najviše 10 posto pojedinog roda vrijednosnih papira (dionica, obveznica) pa ni kroz taj oblik ulaganja mirovinski fondovi ne bi mogli potpuno preuzeti teoretsku koncesiju na autocestu.

Analiza
Model u kojem su obvezni mirovinski fondovi koncesionari autocesta nije čest u svijetu, a djelomičnu koncesiju autocesta imaju samo mirovinski fondovi u Čileu i Meksiku.

„To ne bi bilo primjereno u Hrvatskoj. Mirovinski fondovi se javljaju kao važni investitori u kompanije koncesionare ili fondove koji investiraju u koncesionare. Takvi modeli nisu rijetkost, a često predstavljaju ulaganje u kompanije koje nisu izlistane na burzi", poručuju iz Raiffeisen OMF-a.

Čačićev prijedlog, koliko god bio daleko od izvedivosti, ipak je zainteresirao mirovince. Tako iz najvećeg AZ fonda, koji upravlja imovinom od 16 milijardi kuna, poručuju: „Ideja o davanju koncesija na hrvatske autoceste mirovinskim fondovima vrijedna je daljnjih analiza. Riječ je o velikom i iznimno složenom projektu koji je još daleko od realizacije. Nama će u budućoj valuaciji te ideje biti najvažnije zaštiti interese svojih članova".

Ni u drugom najvećem obveznom mirovinskom fondu, Raiffeisenu, ne kažu da interes ne postoji, ali za iznošenje konkretnijega stajališta potrebni su im brojni elementi. Ne mogu odgovoriti ni na pitanje bi li uzimanje neke vrste koncesije donijelo prinos koji garantiraju članovima, jer odgovor ovisi i o modelu sudjelovanja koji tek treba definirati te o rezultatima analize samog projekta, a vjerojatno bi zahtijevao i određene promjene u legislativi.

Rezervirani su i čelnici Erste Plavog mirovinskog fonda, koji su rekli da mirovinci mogu preuzeti ulaganja s više rizika nego što to nose obveznice ako procijene da je povoljan omjer potencijalnog prinosa i preuzetog rizika.

Apsolutno isplativo
„Budući da zakonski okvir trenutačno sprječava takvo ulaganje, o tomu je rano govoriti", poručili su iz Erste Plavog.

„S još nekoliko dobrih turističkih godina koncesija na autoceste fondovima je apsolutno isplativ projekt, ali pitanje je tko će kupiti državne obveznice te što će se napraviti sa sadašnjim zakonima", komentira Mladen Miler, voditelj prodaje OTP Investa. Postavlja i pitanje tko bi osim fondova mogao poduprijeti takav projekt budući da oni još nisu dovoljno veliki.

"Banke su preopterećene i možda bi mogle sudjelovati samo djelomično", smatra Miler te ističe da se takvim konceptom izbjegava negativan segment da stranci kupuju najveća dobra.

Kukuriku koalicija već dugo najavljuje da želi iskoristiti imovinu mirovinskih fondova, koja je dosegnula 40-ak milijuna kuna, za razvoj gospodarstva. Čelnici mirovinskih fondova nemaju ništa protiv toga, ali čekaju da im se ponudi dobar projekt.