Ministarstvo financija već je pripremilo izmjene Zakona o PDV-u koje bi Vladi omogućile potencijalno smanjivanje porezne stope na naftne derivate, maksimalno za deset postotnih bodova, no do primjene te mjere bi došlo isključivo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata.

Kako se doznaje u Ministarstvu financija, zakonske izmjene su na razmatranju i konzultacijama s Uredom predsjednika Vlade, a njima bi Vladi bilo omogućeno da intervenira u stopu PDV-a isključivo na naftne derivate, a uslijed eskalacije krize. Potencijalna takva intervencija bi bila "vrlo kratkoročna", do normalizacije situacije, no u Ministarstvu se nadaju da do nje neće ni doći.

Naime, te izmjene znače da Vlada ne bi morala svaki put u slučaju promjene cijena goriva ići u saborsku proceduru s izmjenama zakona, već bi se nova stopa PDV-a određivala uredbom, odnosno Vladinom odlukom, po uzoru i na njezine ranije intervencije po pitanju goriva, vjerojatno na dvotjednoj razini.

Sukladno i europskim direktivama, na gorivo se primjenjuje opća stopa PDV-a, u slučaju Hrvatske to iznosi 25 posto, a ideja uvođenja kolokvijalno zvanog "plivajućeg" PDV-a je da se ona na naftne derivate potencijalno umanjuje, no, sukladno istim direktivama, to može ići maksimalno do stope od 15 posto.

Najave izmjena zakona o PDV-u i privremeno uvođenje mjere "plivajućeg PDV-a" nekidan je najavio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuvši da je "to zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije", odnosno alat koji bi se eventualno koristio po potrebi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu.

Opcija i smanjenje europskog dijela trošarina

Inače, lani je državni proračun na ime PDV-a od goriva uprihodio oko 980 milijuna eura. Sukladno toj brojci, smanjenje PDV-a za jedan postotni bod nosi nešto ispod 40 milijuna eura manje prihoda godišnje, dok "najcrnji" scenarij, to jest smanjenje PDV-a za maksimalnih deset postotnih bodova, značio bi oko 380 milijuna eura manje prihoda državi od PDV-a na gorivo godišnje, izračunali su u Ministarstvu financija.

Osim uvođenja "plivajućeg" PDV-a, jedini još preostali alat u slučaju daljnje eskalacije sukoba i rasta cijena je smanjenje europskog dijela trošarina. S ciljem otvaranja manevarskog prostora za zadiranje u europsku trošarinu, prošli tjedan je Europskoj komisiji poslano pismo kojim se inicira taj proces, no iz Ministarstva kažu da to traje određeno vrijeme. Naime, europski dio trošarine za dizel iznosi 33 eurocenta, a ukoliko želi smanjivati taj segment u cijeni goriva, svaka zemlja za sebe treba tražiti dopuštenje Komisije.

Kada je riječ o prihodnoj i rashodnoj strani državnog proračuna, iz Ministarstva kažu da je prvi ovogodišnji kvartal prošao u skladu s očekivanjima. No, izazov svakako predstavlja gubitak dijela prihoda zbog smanjenja trošarina na gorivo, koji bi na godišnjoj razini mogao biti značajan. Iz Ministarstva su odgovorili i na tezu da bi se gubitak prihoda od trošarina na neki način mogao refundirati prihodima od PDV-a, a uslijed rasta cijena.

Ako kriza potraje, "nemoguće ne očekivati" utjecaj na turističku sezonu

Tako iznose procjenu da bi, ukoliko situacija oko sukoba na Bliskom istoku ostane nepromijenjena do kraja godine, gubitak prihoda u dijelu trošarina iznosio nešto više od 200 milijuna eura, a "dobit" od PDV-a bi bila nešto iznad 100 milijuna eura. "To znači da bi "minus" bio oko 100 milijuna eura, procjenjuju.

Ako kriza potraje, u Ministarstvu kažu da je "nemoguće ne očekivati" određeni efekt na turističku sezonu u Hrvatskoj, u pogledu dolazaka i noćenja turista. U Ministarstvu se nadaju deeskalaciji situacije prije početka špice sezone, dok bi trenutačna razina eskalacije, smatraju, vjerojatno značila značajan izostanak prekomorskih gostiju.

Vladine projekcije o kretanju inflacije u 2026. zbog situacije na Bliskom istoku već sada su dovedene u pitanje, dok, kada je riječ o rastu BDP-a u ovoj godini, u Ministarstvu u ovom trenutku ne vide razlog da se aktualna projekcija od 2,7 posto ne bi i ostvarila.

Kažu i da je cilj nastaviti voditi odgovornu fiskalnu politiku, uz kontrolu deficita i javnog duga. Pritom, moglo se čuti, rebalans proračuna trenutno nije tema.