Iako je čelništvo Hrvatskih izvoznika (HI) za svoj poslovni skup u sklopu jučerašnje redovne godišnje skupštine odabralo predizborno neutralnu temu „Što nas čeka nakon ulaska u EU", u raspravi je zaiskrilo između potpredsjednika Vlade za investicije Ivana Domagoja Miloševića i nekolicine drugih sudionika zbog različitih ocjena o pripremljenosti i perspektivama hrvatskih izvoznika u razdoblju do i nakon što Hrvatska postane punopravna članica Europske unije.

Dok je vicepremijer poziciju izvoznika u uvjetima krize, a pogotovo njihove perspektive na tržištu Unije oslikavao ružičastim bojama, većina drugih sudionika u raspravi bila je kritična i oprezna iako i oni redom tvrde da je članstvo u EU velika šansa za hrvatsko gospodarstvo i izvoznike, ali tek je treba iskoristiti.

Koristi od proširenja
Predsjednik HI-ja Darinko Bago uvodno je naglasio da se u posljednje vrijeme suočavamo s oprečnim stavovima o hrvatskom ulasku u EU, što je u načelu dobro, ali je loše što se u toj polemici ne koriste argumenti nego se paušalno izriču ocjene i vodi kampanja. Nakon što je poručio da je ulazak u EU za Hrvatsku najbolje rješenje, Bago je uz ostale argumente naveo podatak da je nakon prošlog proširenja 2004. godine koristi imalo i deset novih članica Unije, ali još više njezine stare članice. Gospodarstvo u novim članicama nakon prijema nastavilo je konstantno rasti, a u starim je članicama odmah nakon proširenja skokovito poraslo jer se proširilo na nova tržišta na kojima je dobro zaradilo, a nakon toga je nastavilo umjerenije rasti.

Kako bi i Hrvatska iskoristila šanse koje joj pruža članstvo u EU, Bago smatra da se za to mora dobro pripremiti. Buduća vlada zato mora napraviti preciznu analizu prednosti i slabosti izvoznog sektora, ali i svih koristi i šteta koje hrvatsko gospodarstvo može imati od ulaska na tržište od 500 milijuna ljudi. Usto mora „napraviti oštre rezove" i provesti reforme koje će ublažiti njihove posljedice kako bi se gospodarstvo moglo nositi s konkurencijom na europskom tržištu, kazao je Bago.

Oprezni Cota
I savjetnik predsjednika Ive Josipovića za gospodarstvo Boris Cota upozorio je da se ulazak u Uniju ne mora pozitivno odraziti na hrvatsku vanjskotrgovinsku bilancu, što se dogodilo i nekim drugim novim članicama koje nisu bile izvozno konkurentne. Budući da je u Hrvatskoj u duljem razdoblju rast plaća veći od rasta produktivnosti, za razliku od, primjerice, Njemačke gdje rast plaća prati rast produktivnosti, nužne su promjene koje će podići konkurentnost hrvatskoga gospodarstva kako se broj sudionika na skupovima hrvatskih izvoznika ne bi prepolovio nakon ulaska u EU, zaključio je Cota.

Potpredsjednik Milošević uzvratio je Coti kako je Ured predsjednika sumnjao da će pristupni pregovori biti uspješno završeni, pa je uvjeren da i sada griješi, kada za razliku od Vlade sumnjičavo gleda na šanse hrvatskoga gospodarstva nakon ulaska u EU. Vlada pritom nije lakomislena nego svoje procjene temelji na svemu što je dosad poduzimala, ali i na onome što je upisala u predizborni program vladajućeg HDZ-a, koji je uglavnom posvećen gospodarskim temama.

Unatoč tomu, i predsjednik HUP-a Ivan Ergović poručio je da hrvatsko gospodarstvo kakvo je danas ima male izglede u EU.

„Mi ćemo dobiti Uniju, ali će i ona dobiti nas, a mi nismo konkurentni nositi s njima", dodao je Ergović, zaključujući da je velika odgovornost na samim tvrtkama da svoje poslovanje prilagode i usklade s europskim, ali i da je najveća odgovornost na državnoj administraciji koju čeka velik posao jer mora gospodarstvo i izvoznike upoznati i pripremiti za nova pravila i propise EU.