Keiji Ide, veleposlanik Japana u Hrvatskoj, održao je u Europskom domu predavanje o japansko-hrvatskim ekonomskim odnosima. Ukratko je predstavio Japan i japansko gospodarstvo, osvrnuvši se na njihov razvoj u razdoblju tzv. Abenomike.

Japan je danas treća svjetska ekonomija, kako svi, tako i mi nastojimo privući strane investicije smanjujući korporativne poreze - kazao je izuzetno simpatični Ide, a potom se detaljnije posvetio analizi hrvatsko-japanske gospodarske suradnje. Gotovo 70 posto našeg izvoza u Japan čini tuna, godišnje izvezemo preko 2000 tona te cijenjene ribe. Prisjetio se nedavno održanog ′Tuna, sushi & wine festivala′ u Zadru na kojem se odlično proveo, naglasivši da se ne radi samo o zabavi već i o ozbiljnom poslu koji može pomoći razvoju turizma zimi.

Druga najvažnija grana naše suradnje s Japanom upravo je turizam, oko 50 tisuća Japanaca godišnje posjeti Hrvatsku, a Ideov prijedlog je da se školuje više turističkih vodiča koji pričaju japanski. To smatra uskim grlom koje koči turizam jer mnogi Japanci imaju novca i vole putovati, ali loše pričaju engleski.

Predložio sam to ministarstvu turizma,  problem je u tome što prema vašim zakonima građani van EU ne mogu biti turistički vodiči, stoga dosta ljudi iz miješanih hrvatsko-japanskih brakova koji dobro govore oba jezika ne može raditi u turizmu - kazao je Ide, dodavši kako se založio za promjenu tih propisa, ali da ne zna u kojoj je fazi izmjena spornog zakona.

Naglasio je da mnogo Hrvata radi za japanske brodarske kompanije, oko 700 do 800 časnika i kapetana te da su vrlo cijenjeni mornari, naročito za LNG brodove.

U zadnje vrijeme Hrvatima sve više konkuriraju radnici iz Rumunjske jer su dosta jeftinija radna snaga, a tvrtke u krizi gledaju kako uštedjeti - rekao je. Kao primjer jedne od japanskih investicija u proizvodni sektor u Hrvatskoj istaknuo je Yazaki razvojni centar u Zagrebu, njihovu proizvodnju dijelova za automobile. I tu se kod nas većinom radi na dizajnu, dok su tvornice i proizvodnja u Rumunjskoj i Portugalu zbog racionalizacije troškova.

Projekt modernizacije Plomina C preko tvrtke Marubeni, opisao je kao jednu od najvećih investicija uopće kod nas jer se radi o ulaganju ′teškom′ 1,4 milijarde eura, što je gotovo 3 posto hrvatskog BDP-a. - Vaše vlasti su Plomin C proglasile strateškim investicijskim projektom, Marubeni je to shvatio ozbiljno, ali onda se sve usporilo u administraciji, pale su i cijene energenata pa je cijela priča nekako zamrla - rekao je Ide, dodavši kako se nedavno susreo s predstavnicima nove vlade i rečeno mu je da se strpi jer su mnogi od njih novi na položajima i neupućeni u situaciju.

Zbunila ga je naša energetska strategija koja se trebala revidirati, kaže da ju je proučavao, ali nije previše toga shvatio jer je kontradiktorna. - U Japanu smo nakon katastrofe u Fukushimi donijeli novu strategiju u kojoj je sve predviđeno, koliko energije će dolaziti iz obnovljivih izvora, koliko iz nuklearnih, sve je zacrtano. Kad sam za iste podatke pitao vaše vlasti dobio sam odgovor da se ništa ne zna - kazao je. Japansku snagu i ambicije u sektoru energetike jasno ocrtava njihov globalni utjecaj na području LNG tehnologija, naime, prema Ideovim podacima, japanske tvrtke drže preko 60 posto udjela u globalnoj izgradnji LNG terminala. Između ostalog trenutno grade i plutajući terminal u Urugvaju u suradnji s Koreancima i zato su izuzetno zainteresirani za projekt LNG terminala na Krku, no kao i sve ostalo, i to je na čekanju.