Napomenuvši kako su EK-ove prognoze lošije od prijašnjih za svjetsko, europsko, pa tako i hrvatsko gospodarstvo, rekao je kako svega nekoliko zemalja ima bolju prognozu od prijašnje, a da Hrvatska nije među njima.

Za ovu godinu predviđa se pad od 10,8 posto, a za iduću rast od sedam i pol posto, te se, kako je rekao, "ne radi o oporavku u obliku slova V", u smislu da će oporavak u 2021. biti po stopi po kojoj će gospodarstvo pasti u 2020. godini.

"Evidentno da se puni oporavak očekuje tek 2022. godine", rekao je Marić.

Dodao je da su sastavnice pada prije svega i isključivo vezane uz covid 19, a da se prognoze oslanjaju na pretpostavku da drugi val pandemije ne bi donio potpuno zatvaranje gospodarstva.

"No, u isto vrijeme neizvjesnost je varijabla koja te projekcije čini dodatno kompleksnijima", rekao je Marić.

Kazao je da Vlada i dalje ostaje pri svojim projekcijama iz rebalansa proračuna, a analizira i fiskalne i financijske podatke. Tako je u lipnju, kako je rekao, pad iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na lipanj prošle godine bio oko 16,5 posto.

Što se tiče prihoda proračuna, PDV je u lipnju čak u plusu u odnosu na lipanj 2019. i to zbog prelijevanja iz svibnja, pa to, dodao je, nije realno stanje, ali od početka godine porezni prihodi su pali ukupno između 13 i 15 posto.

Govoreći o prvim potezima nove Vlade, najavio je nova porezna rasterećenja, među kojima u području poreza na dobit i poreza na dohodak, ali "u fazama nakon toga i neizravnih poreza poput poreza na dodanu vrijednost".

Dodao je da je predviđeno smanjivanje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i 24 na 20 posto, a na pitanje hoće li to građani odmah osjetiti na plaćama, odgovorio je da će, za razliku od mjere za mlade iz prethodnog kruga porezne reforme koji su pogodnosti osjetili za godinu dana, građani to osjetiti odmah po uvođenju.

Na pitanje novinara znači li to da će oko milijun građana već u prvoj godini mandata nove vlade imati veće plaće, odgovorio je "tako je" te da će se, što se tiče terminskog plana sve definirati u vladinom programu.

Marić nije podređeno odgovorio na pitanje ostaje li ministar financija rekavši da će o tome javnosti obavijestiti "predsjednik HDZ-a i budući predsjednik Vlade".

Europska komisija je u utorak dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva na 10,8 posto ove godine, a za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

U proljetnim ekonomskim prognozama, prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo ove godine palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu se očekuje još veći pad.

"Dostupni visokofrekventni indikatori i indikatori raspoloženja upućuju na to da je najniža gospodarska aktivnost možda dosegnuta u travnju, nakon čega može uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju", navodi Komisija.

EK ponavlja svoju ocjenu da je hrvatsko gospodarstvo ušlo u koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008., ali da će zbog velikog pada ove godine ostati ispod razine od prije te krize.

Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovici godine i kasnijeg oporavka.