Neke od malih banaka u Hrvatskoj od aktualne financijske krize imale su neočekivanu korist, jer su se zbog cijepanja štednih uloga i njihova raspoređivanja u više banaka određena sredstva prelila iz većih u manje banke. Prema riječima Sandija Šole, predsjednika Uprave Karlovačke banke, prelijevanje štednje dogodilo se zato jer su štediše disperzirale štednju u manjim iznosima po više banaka. Sličan su trend uočili u Centar banci čija je članica Uprave Gordana Amančić za Business.hr kazala da se stabilnost i fleksibilnost u poslovanju koju su u uvjetima globalne krize pokazale manje hrvatske banke pozitivno odrazila na povjerenje štediša koji su pri odluci da disperziraju svoje štedne uloge prepoznali Centar banku.

No, od prelijevanja štednje nisu imale koristi sve manje banke - predsjednik Uprave Jadranske banke Ivo Šinko rekao nam je da nisu osjetili neuobičajeno visok priljev novih štediša, ali ni pojačani odljev štednje. Sve anketirane male banke ustvrdile su da nemaju problema s likvidnošću, ponajviše zahvaljujući konzervativnoj politici ulaganja i visokim stopama adekvatnosti kapitala i pričuva, ponavljajući da je bankarski sustav stabilan. S likvidnošću nemamo problema.

Naprotiv, likvidnost banke kontinuirano je dobra i stabilna. O tome najbolje govori činjenica da svakodnevno sudjelujemo na međubankarskom tržištu isključivo kao kreditor, što znači da nikada ne koristimo već isključivo odobravamo kredite za likvidnost drugim bankama i financijskim institucijama, kazao je Šinko, dodavši da se Jadranska banka, kao banka u većinskom domaćem vlasništvu, u potpunosti oslanja na domaću štednju i depozite poduzeća te uopće ne ovisi o inozemnim izvorima sredstava.

Upitan o učincima krize na male banke, Goran Gazivoda, predsjednik Uprave Banco Popolare, rekao je: Banco Popolare Croatia nije izložena drugorazrednim kreditima za financiranje nekretnina i vrijednosnih papira kreiranima na toj osnovi, kao ni većinski vlasnik banke, grupa Banco Popolare. Ne očekujem da će globalna financijska kriza utjecati na hrvatske banke općenito zbog njihove visoke kapitaliziranosti, visokih obveznih rezervi, malog izvanbilančnog rizika, funkcioniranja međubankarskog tržišta, niske zaduženosti te oslanjanjana financiranje iz primarnih izvora, depozita građana i kapitala. Da će utjecaj krize na banke biti isključivo indirektan, mišljenja je i Šola.

Vezano na globalnu financijsku krizu, njezin utjecaj na Hrvatsku, financijski sektor i banke je posredan, nikako direktan. Razlog tomu je što hrvatske banke nisu ulagale u financijske proizvode i izvedenice sa zapadnih tržišta, niti je to regulativa dopuštala, a takvu politiku stimulirala je i provodila HNB. Manje banke nisu uopće pogođene, a koliko mi je poznato, nisu ni velike. Što se tiče njihovih majki i problema u kojima se nalaze, zasigurno neće imati većeg utjecaja na njihovu stabilnost u Hrvatskoj, kazao je Gazivoda.