Program gospodarskog oporavka u Hrvatskoj nedovoljno je učinkovit, pa tako iako smo očekivali blagi oporavak, on se još uvijek nije dogodio. Najviše nas je iznenadio znatan pad investicija i rastuća nezaposlenost. Tim je riječima 3. GfK-ovu konferenciju o hrvatskim potrošačima pod nazivom Umjetnost preživljavanja u utorak u muzeju Mimara otvorio jedan od stručnih predavača Igor Matutinović, direktor Centra za istraživanje tržišta GfK. On smatra da će u ovoj godini najveći utjecaj na ekonomski oporavak u našoj zemlji imati globalna kretanja, posebno rastuća cijena nafte i hrane, koja će se manifestirati kroz povećanje troškova života stanovništva i smanjenje raspoloživa dohotka za kupnju neprehrambenih proizvoda.

Dvije godine recesije ostavile su tragove na kupovne navike i ponašanje potrošača u Hrvatskoj. U godinu dana čak 60 posto potrošača planiralo je kupnju prema pripremljenoj listi, no ipak polovica njih ostvarila je i neku neplaniranu kupnju. Potrošači nastoje kupovati proizvode na akcijama, a porastao je i udio potrošnje privatnih marki trgovačkih lanaca, iznio je Matutinović. Dodao je da se makroekonomisti ipak slažu da bismo kraj godine mogli dočekati s pozitivnim pomacima, i tako polako izaći iz krize.

Optimistično je što i kod samih potrošača raste spremnost na veću potrošnju. Logično je da su turbulencije uzrokovane krizom ostavile traga i na potrošačkim navikama naših kućanstva. Učestalost kupnje u 2009. u odnosu na 2008. rasla je 5 posto, dok je u 2010. u odnosu na 2009. rasla neznatno. Istodobno, prosječna jedinična potrošnja pada u 2010. godini na 101,4 kune, dok je godinu prije iznosila 107,3 kune. Isti trend pada prati i prosječna mjesečna kupnja po kućanstvu, koja pada s 3016 kuna u 2009. na 2880 kuna u 2010. godini. To govori da su kućanstva na krizu reagirala tako što su smanjila veliki šoping, a povećala male ciljane kupnje, kazala je Ana Matić iz GfK.

Gordana Vujević Hećimović prezentirala je trendove u korištenju financijskih usluga u Hrvatskoj, pa je rekla da iako se u poslednjih 10 godina znatno smanjio broj banaka sa 60 na 36, broj poslovnica i bankomata je povećan. Raste i udio klijenata banaka, no još uvijek nismo dostigli razinu susjedne Slovenije ili Austrije.