Već u ožujku ili travnju iduće godine nova će hrvatska Vlada povećati osnovnu stopa PDV-a te uvesti nekoliko nižih stopa radi zaštite socijalno ugroženih građana.

Od 1. srpnja počet će porezna reforma, i to smanjivanjem komunalnog i zdravstvenog doprinosa, a s druge strane uvest će se porez na gospodarski neaktivnu imovinu. Uvest će se i porez na dividendu, koji imaju sve zemlje oko Hrvatske, ali tako da ne pogađa male dioničare, najavio je novi ministar financija.
Međutim, ekonomska struka podijeljena je o uvođenju poreza na dividende iako on nosi niz pozitivnih čimbenika. Kamen spoticanja je oporezivanje malih dioničara koje će se, prema riječima ministra financija Slavka Linića, izbjeći.

Ekonomski analitičar i bivši ekonomski savjetnik Jadranke Kosor Željko Lovrinčević smatra da bi se nova Vlada trebala baviti rashodovnom stranom proračuna, a ne promjenama porezne politike.

„Kad se nove vlade suoče s prevelikim proračunskim rashodima i previsokim deficitom, nerijetko podižu poreze kako bi popravile prihodovnu stranu. Međutim, to im se vrlo brzo vraća kao bumerang kroz pad domaće potražnje. Ključni hrvatski problemi su previsoki proračunski rashodi i nepokrenute reforme, dotad je svaki razgovor o prihodovnoj strani nevažan", kaže Lovrinčević.

Nejasan sustav

Prema njegovim riječima, nejasno je ima li nova porezna reforma cilj punjenje proračuna ili rasterećenje gospodarstva. Nejasan mu je i novi sustav poreza na dodanu vrijednost te njegovi ciljevi, a nada se kako se pri neutraliziranju efekata većeg PDV-a neće krenuti u uvođenje međustopa koje kompliciraju porezni sustav i stvaraju rupe za bijeg u sivu zonu.

„Žrtve poreza na dividende bili bi mali dioničari, osobe i poduzetnici koji umjesto plaće sebi isplaćuju dividende i uglavnom hrvatski građani. Strani vlasnici domaćih tvrtki uglavnom bi izbjegli plaćanje poreza na dividende jer su radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja pojedine zemlje s Hrvatskom potpisale bilateralne sporazume, kojima je uređena i dividenda politika. Sve u svemu, porez na dividende u proračun bi maksimalno donio dvjestotinjak milijuna kuna", zaključio je Lovrinčević.

Cijelu sliku iza porezne reforme Kukuriku koalicije ne vidi ni ekonomist Damir Novotny, koji je izjavio da podržava sveobuhvatnu poreznu reformu koja bi bila poticajna za gospodarstvo i poduzetnike umjesto da je usmjerena na punjenje proračuna.

„Isto vrijedi i za korporativne poreze; Hrvatska ima stopu poreza na dobit od 20 posto, što je najviše u regiji (većina zemalja iz okruženje dobit oporezuje po stopi od 10 posto). Tu bi stopu trebalo smanjiti, a izvlačenje dobiti kroz dividende trebalo bi se kažnjavati", poručio je.

Utjecaj na ZSE

Uvođenje poreza na dividende u kratkom roku imat će negativne posljedice za male ulagače i Zagrebačku burzu, no dugoročno gledano takav porez može donijeti samo pozitivne efekte, smatra jedan od domaćih ekonomista. Prema njegovim riječima, dugoročno bi porez na dividende maknuo dio špekulativnog kapitala s burze, a država bi uprihodila znatan novac, pogotovo ako nas u budućnosti čekaju nove privatizacije.

No isti sugovornik napominje kako ne bi trebalo očekivati skoru primjenu zakona o oporezivanju dividendi jer je riječ o složenom procesu koji zahtijeva složenu infrastrukturu i napredne baze podataka koje još nemamo. Posebno je komplicirano primijeniti isti zakon i na obveznice koje donose kamate i čiji prinos može biti varijabilan. U Zagrebačkoj burzi smatraju da je problematika oporezivanja kapitalne dobiti vrlo je opsežno i kompleksno pitanje na koje je teško dati jednoznačan odgovor.

„Treba pričekati konkretnije prijedloge o eventualnom uvođenju takvog poreza i svakako potaknuti kvalitetnu diskusiju stručnjaka o toj temi. Potencijal domaćeg tržišta kapitala izuzetno je velik, ali nedovoljno iskorišten, što bi svakako trebalo biti u fokus razmišljanja o toj temi", poručili su sa ZSE-a.