Hrvatska ako ne završi pregovore na vrijeme dogodit će se rast kamata do kraja godine, no ukoliko završi dogodit će se suprotni trend, istaknuo je Željko Lovrinčević sa Ekonomskog instituta u Zagrebu i savjetnik premijerke Jadranke Kosor na panel raspravi na najvećoj tehnološkoj konferenciji WinDays u Rovinju.

Lovrinčević drži da pregovori moraju biti kvalitetno odrađeni, posebno u brodogradnji jer će u suprotnom to nas koštati puno više nego da tri mjeseca duže pregovaramo.

Prema njegovu mišljenju dno krize smo dosegnuli u siječnju, BDP bi u drugom ovogodišnjem kvartalu mogao biti negativan, a u travnju i svibnju mogu se očekivati pozitivni indikatori gospodarstva što bi trebalo utjecati na rast BDP-a do kraja ove godine.

Govoreći o slabosti Hrvatske u provođenju reformi Lovrinčević je istaknuo da je izostala potpora ključnih od predsjednik republike na niže, da je nužan kapacitet državnika jer političara imamo dovoljno. „Treba mnogo više za gospodarski oporavak, jer smo godinama radili krivo, što sam osobno govorio svim hrvatskim premijerima od 2000. godine na ovamo", ističe Lovrinčević.

On je istaknuo da reforme Vlade idu u dobrom smjeru iako se nama možda čini da je to nedovoljno brzo, no i slijedeće Vlada mora nastaviti u tome smjeru jer moramo platiti velike kamate za propuštene prilike u nerestrukturiranju čitavih sektora posljednjih deset godina od brodogradnje, željeznice do poljoprivrede.

„Hrvatska može izabrati dva modela razvoja prvi je rentni koji se zasniva na koncesijama neće propasti, a drugi je teži put. Radi se o inovativnom modelu koji zahtijeva red i rad u poduzetništvu kao što je primjer u Norveškoj posebno što se tiče IT tehnologija", pojašnjava Lovrinčević. Što se tiče koncesija on ističe put ka uspjeh je težak, no ne treba se bojati problema.

Slijedeće godine bit će godina oporavka Hrvatske, no političari moraju ljudima reći istinu, ne može se živjeti od lažnih obećanja, kategoričan je Lovrinčević. On je istaknuo da je problem u restrukturiranju državne uprave jer ima 25 tisuća ljudi viška u javnoj upravi i da treba riješiti strukturne probleme.

To znači, prema Lovrinčeviću, skresati državni proračun što bi značilo rad BDP-a za 1-2 posto na godišnjoj razini, jer je proračun sada predimenzioniran za 1,1 milijardu eura. To konkretno znači prepoloviti broj županija, smanjiti broj policije, broja bolnica, gospodarskih komora, odnosno svesti ih na realni okvir.

„Ako Hrvatska misli zadržati fiksni tečaj nacionalne valute u odnosu na euro, a misli, nužno je fleksibilizirati tržište rada jer koletkivni ugovori ne mogu trajati do kraja svijeta", ističe Lovrinčević.

Govoreći o vezi banaka i gospodarstva rekao je da su banke dosada većinom financirale javna poduzeća i osobnu potrošnju, a slabo pratile gospodarstvo. On je rekao da je Vlada predstavila novi investicijski ciklus koji ne smije počivati na daljnjem zaduživanjem jer je taj model ekonomskog rasta potrošen.

Nužno je nastaviti konsolidaciju javnih financija, jer se u suprotnom ruši kreditni rejting i sve poduzetničke incijative padaju u vodu, no to pitanje zahtijeva suglasje svih, a ne samo vladajućih jer imamo dosta visoku razinu deficita, pojašnjava Lovrinčević.

O tome prema njegovim riječima moraju progovoriti oni koji hoće doći na vlast, kao i o mirovinama, broju zaposlenih u javnom sektoru, socijalnim pravima, investicijama i subvencijama. Sve drugo ne vodi boljitku države, zaključuje Lovrinčević.

Na panel raspravi „Godina ispred nas - 5 kritičnih točaka" član Uprave PBZ-a Draženo Kopljar istaknuo je da nefunkcioniranje javnog servisa odnosno države odbija investitore bilo strane ili domaće već na samom startu nekog budućeg projekta. On je naveo primjer dolaska Rusa na Pelješac, te da za jedno golf igralište treba deset godina borbe sa administracijom.

TDR već tri godine radi po pravilima EU jer ima iste trošarine na domaćem tržištu kao što su one u zemljama članicama, te da Adris godišnje investira 600 milijuna kuna ističe Hrvoje Patajac, član Uprave TDR-a. Prema njegovim riječima radi se o 30 milijuna eura ulaganja u zdravu hranu, 50 milijuna eura hotel Lone i 30 milijuna eura u novu tvornicu u Iranu.