Nepovoljna klima na tržištu kapitala utjecala je na odluku prije svega velikih banaka da povećaju kamate na lombardne kredite, ili ih potpuno ukinu.
Povećanje kamata na lombardne kredite dijelom je isforsirao i HNB, poskupivši ih s prošlogodišnjih 7,5 na devet posto. Bilanca HNB-a jasno prikazuje da u prva dva mjeseca ove godine HNB nije odobrila ni jedan lombardni kredit, za razliku od prosinca prošle godine, kada su odobrene 1,3 milijarde kuna.

Naime, lombardni se krediti odobravaju na temelju zaloga neke vrijednosti, u koje spadaju dionice i udjeli u investicijskim fondovima, i to u određenom postotku procijenjene vrijednosti zaloga. Pri odobravanju kredita ne utvrđuje se kreditna sposobnost klijenta, jer je opisani zalog instrument osiguranja naplate potraživanja.


Manjak potražnje?

Zagrebačka je banka od 19. svibnja povećala kamatne stope na lombardne kredite, koji su sada 7,99 posto, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova. Iz banke su poručili kako je razlog povećanja kamata usklađivanje ponude proizvoda s promjenama na tržištu, te da je kamata za prije odobrene kredite ostala ista. Kredit se, inače, daje na temelju udjela u svim fondovima banke: ako se radi o novčanom, u iznosu od 90 posto udjela, a 85 posto ako se radi o dioničkom fondu. Ako pak kao zalog želite uložiti dionice, banke će vas kreditirati u 50-postotnom iznosu tržišne cijene tih dionica.

Raiffeisen banka također spada među one koje loše stanje na tržištu kapitala nije natjeralo na ukidanje lombardnog kredita. I dalje se pruža mogućnost kreditiranja na temelju udjela u fondovima, s time da je Raiffeisen Cash fond jedini koji nikada nije bio uvršten kao instrument osiguranja. Krediti se odobravaju u iznosu od 50 do 80 posto, ovisno o fondu koji se daje kao zalog, a kamatna stopa je 8,5 posto. U banke koje i dalje nude lombardni kredit spada i Erste, koja ga odobrava do visine 65 do 85 posto vrijednosti udjela u fondovima, uz kamatnu stopu 9,5 posto.

Varaždinska je Vaba prije godinu dana odobravala lombardne kredite i na temelju zaloga dionica, ali ih trenutačno daje isključivo na temelju udjela u mješovitim fondovima, i to u iznosu od 75 posto ukupnog udjela.

Iako Privredna banka Zagreb na internetskim stranicama i dalje nudi mogućnost realizacije lombardnih kredita, kod kojih se kao instrument osiguranja koriste udjeli u sedam fondova PBZ Investa, te je kredite ukinula u studenom prošle godine, pa ih do daljnjega neće odobravati.

"Mi kontinuirano dograđujemo svoju kreditnu ponudu, tako da neke proizvode uvodimo, a neke povlačimo, mijenjamo uvjete, provodimo određene akcije i slično. Lombardne kredite povukli smo prije slabljenja tržišta kapitala, a činjenica je da im poslije toga ni tržišna kretanja nisu išla u prilog. Također i dalje pratimo kretanja i zahtjeve klijenata pa ćemo, uvažavajući te pretpostavke, razmotriti uvođenje lombardnih kredita u dogledno vrijeme", objašnjava voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić

U traganju za informacijama o tome nude li ili ne banke lombardni kredit zanimljivo je bilo što su odgovori od odjela za kredite do ureda odnosa s javnošću bili u pravilu različiti.

Oprečne izjave

Suprotne su izjave banke imale i o potražnji za lombradnim kreditima. Tako su, primjerice, u Erste i Zagrebačkoj banci izjavili da je potražnja za tom vrstom kredita u ovoj godini ostala na lanjskoj razini, dok su iz Vabe poručili kako je potražnja smanjena jer se ipak radi o za građane rizičnim kreditima. Naime, banke su se kod tih kreditira toliko osigurale da se, ako se vrijednost portfelja spusti ispod umnoška rate kredita s unaprijed određenim faktorom, uključuje takozvani margin call. Ako dužnik ne uspije podmiriti dugove u roku do tri dana, banka potraživanje podmiruje prodajom udjela, a korisnik kredita ostaje praznih džepova.