U Hrvatskoj su 2024. godine srušena 1.093 stana, pri čemu je 42,9 posto srušeno zbog gradnje novih građevina, 35 posto zbog elementarnih nepogoda, a zbog nezakonite gradnje njih 10,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema tim podatcima, u Hrvatskoj su u 2024. godini srušena ukupno 1.093 stana, ukupne korisne površine 82.443 četvorna metra.

Statističari objašnjavaju da je riječ o ukupnom broju stanova isključenih iz stambenog fonda bez obzira na način korištenja - nastanjeni i nenastanjeni stanovi za stalno stanovanje te stanovi za odmor.

Od ukupnog broja stanova koji su isključeni iz stambenog fonda, 98 stanova s ukupnom površinom od 4.040 kvadrata korišteno je za odmor, napominju iz DZS-a.

Najčešći razlog isključenja stanova iz stambenog fonda je gradnja novih građevina i lani je zbog toga srušeno 469 stanova, što je u ukupnom broju udio od 42,9 posto.

Zbog elementarnih nepogoda u 2024. godini su srušena 382 stana, što je udio od 35 posto. Taj se podatak odnosi na stanove koji su isključeni iz stambenog fonda na temelju odluke Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, objašnjavaju statističari.

Zbog dotrajalosti i drugih razloga lani je srušeno 107 stanova, ili 9,8 posto ukupnog broja, a zbog nezakonite gradnje njih 113, što je u ukupnom broju srušenih stanova udio od 10,3 posto.

U prošloj su godini zbog prenamjene u nestambeni prostor ili spajanja dvaju ili više stanova u jedan stan srušena 22 stana (dva posto).

Po podatcima DZS-a, lani je u gradskim naseljima srušeno 845 stanova, a u ostalim naseljima 248 stanova.

Prema opremljenosti instalacijama i pomoćnim prostorijama, svi su ti stanovi imali električnu struju, kuhinju, vodovod, kanalizacijske instalacije i zahod, a 90,5 posto njih imalo je kupaonicu, podaci su DZS-a.

Prosječna veličina srušenih stanova u prošloj godini iznosila je 75,4 četvorna metra, a statistika pokazuje i da se od ukupnog broja srušenih stanova više od polovine ili 58,7 posto odnosi na jednosobne i dvosobne stanove.

Lani srušen jedan stan manje nego godinu prije

Podaci DZS-a pokazuju da je lani srušen jedan stan manje nego 2023. godine. Naime, 2023. je iz stambenog fonda bilo isključeno 1.092 stanova.

Podaci u posljednjih pet godina pokazuju da je 2021. bila godina u kojoj je srušeno najviše stanova, njih 1.227, dok ih je najmanje srušeno 2020. godine, njih 466.

DZS podatke o broju srušenih stanova prikuplja pomoću obrasca Godišnji izvještaj o srušenoj zgradi sa stanovima i prenamjeni stambenog prostora, a koji se prikuplja od upravnih tijela velikih gradova, Grada Zagreba i županija nadležnih za upravne poslove graditeljstva, Državnog inspektorata - Sektora građevinske inspekcije te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Izvještaj se ispunjava samo za potpuno srušenu zgradu u kojoj se nalazio jedan stan ili više završenih stanova. Prema tome, ne obuhvaćaju se oštećene zgrade sa stanovima koje se namjeravaju popravljati ni srušene zgrade u kojima nije potpuno završen nijedan stan, objašnjavaju iz DZS-a.