Lani smanjena potrošnja kruha, mlijeka, šećera, jaja i gaziranih pića. Prosječan je Hrvat pojeo 14,3 kg suhomesnatih proizvoda i samo 7,2 kg ribe. Prosječno je hrvatsko kućanstvo, prema podacima koje iznosi Državni zavod za statistiku, u 2006. godini ostvarilo prihod u visini od 72.075 kuna od kojih je za podmirivanje troškova izdvojilo 69.457 kuna. I time je prvi put u kontinuitetu posljednje tri godine zabilježilo pozitivan ostatak u "bilanci". Naime, samo godinu prije prosječno je kućanstvo evidentiralo manjak u svom proračunu u visini od 503 kune, dok su na kraju 2004. godine troškovi nadilazili prihod za 100 kuna. Najveći dio zarade i dalje odlazi na hranu i piće (32,63 %), dok je na trošak obrazovanja izdvajano samo jedan posto. Oko 68 posto lani ostvarenog prihoda u prosječno kućanstvo stizalo je iz dohotka od nesamostalnog rada. Kod troškova za hranu i piće izdvaja se manja potrošnja kruha i mlijeka, koja je cijele prošle godine per capita iznosila 74,2 kilograma kruha ili tri kilograma manje nego godinu prije. Dok je potrošnja mlijeka u godinu dana pala sa 85,1 na 81 litar. U hrvatskim je kućanstvima prošle u odnosu na godinu prije smanjena i potrošnja šećera, sa 12,9 na 11,2 kilograma po osobi, gaziranih pića sa 12,6 na 10,6 litara te jaja sa 13,8 na 13 komada. Prosječan je Hrvat, kako dalje izvješćuje statistika, 2006. godine pojeo i 14,3 kilograma suhomesnatih proizvoda, ali samo 7,2 kilograma morskih i slatkovodnih riba, odnosno 7,1 kilogram sira, dok je paralelno potrošnja tjestenine iznosila 8,9 kilograma (pola kilograma manje nego godinu prije) plus još riže pet kilograma. Glavnina hrvatskih kućanstava raspolagala je s TV-om u boji, hladnjakom i perilicom rublja, dok ih je 50% imalo automobil. Suđerica je lani radila u 17,3% kućanstava, mikrovalne pećnice u 21,8%, klima-uređaji u 12 posto, dok je 32,7 posto kućanstava u svojoj imovini imalo i osobno računalo.