Hrvatski deficit konsolidirane opće države na kraju 2025. iznosio je 2,8 milijardi eura, što čini tri posto udjela u BDP-u, pri čemu je na godišnjoj razini porastao za gotovo 800 milijuna eura, dok je konsolidirani dug skočio za više od tri milijarde eura, na 52,4 milijarde, no to čini 56,3 posto BDP-a ili 1,1 postotni bod manje nego u 2024., objavio je DZS.

Državni zavod za statistiku (DZS) te podatke objavio je u srijedu u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2022. do 2025. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA-e 2010) i Priručniku o deficitu i dugu opće države, temeljem kojeg Europska komisija obavlja fiskalni nadzor nad članicama EU-a. Ugovorom iz Maastrichta, naime, uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3 posto BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60 posto BDP-a.

Deficit opće države na kraju 2025. porastao je na 2,796 milijardi eura ili "graničnih" tri posto BDP-a, s u 2024. zabilježenih dvije milijarde eura ili 2,3 posto BDP-a. U 2023. hrvatski proračun bilježio je deficit od 865 milijuna eura ili 1,1 posto BDP-a, dok je u 2022. registriran suficit od 10 milijuna eura, podaci su DZS-a.

Kako navode iz DZS-a, velik utjecaj na iznos deficita u 2025. imao je proračunski saldo državnog proračuna koji je bio u "minusu" od 3,37 milijardi eura ili 3,6 posto BDP-a, a koji je u odnosu na prethodnu godinu manji za 1,16 milijuna eura.

"Nakon deficita koji je prisutan i u 2024., u 2025. zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Tomu je u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje, čiji je učinak ipak ublažen zbog rasta poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera", napisali su iz DZS-a.

Kažu i da mjere koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022. nastavljaju se u 2023., 2024. i 2025. te uglavnom utječu na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima i umirovljenicima.

S aspekta prihoda sektora opće države, navode, mjere su imale negativan utjecaj na porezne prihode zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022., 2023., 2024. i 2025., dok je na iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno utjecao dodatni porez na dobit.

U 2025. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 17,8 milijardi eura, što je porast od 8,1 posto u odnosu na 2024., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo iznosili 7,3 milijarde eura, što je za 8,4 posto više nego u prethodnoj godini. Prihodi od neto socijalnih doprinosa lani su iznosili 11,36 milijardi eura, što je za 15,4 posto više nego u 2024.

Nadalje, rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2025.dosegnuli su 64 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju. Lani su kamatni rashodi iznosili 1,3 milijarde eura, što je 2,6 posto manje nego u 2024., navode iz DZS-a.

Dug pao za 1,1 postotni bod

Konsolidirani dug na kraju 2025. iznosio je 52,37 milijardi eura ili 56,3 posto BDP-a, čime je i dalje ispod limita određenog kriterijima iz Maastrichta od 60 posto. Iako je porastao u apsolutnom iznosu, zbog gospodarskog je rasta njegov udio smanjen u BDP-u.

U 2024. konsolidirani dug iznosio je 49,28 milijardi eura, odnosno 57,4 posto BDP-a. U 2023. dug je iznosio 48,26 milijardi eura, odnosno 60,9 posto BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46,3 milijardi eura, odnosno 68,5 posto BDP-a.

"Stanje konsolidiranog duga sektora opće države (tzv. maastrichtški dug) na kraju 2025. iznosio je 52,37 milijardi eura, što je porast od 3,09 milijardi eura ili 6,3 posto u odnosu na stanje duga na kraju 2024., što se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje, dok je utjecaj tečajnih promjena zanemariv. Udio duga opće države u BDP-u na kraju 2025. zadržao se ispod kriterija iz Maastrichta te je iznosio 56,3 posto, što je pad od 1,1 postotni bod u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2024., kada je iznosio 57,4 posto BDP-a", konstatirali su iz DZS-a.