Grupaciji proizvoda prepoznatljivih po izvoznom suficitu, što se odnosi na ribe, šećer, duhanske proizvode i mesne prerađevine, srpanj je dodao i žitarice. Za razliku od lani skromnih 5395 tona u vrijednosti 12,6 milijuna dolara, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ove je godine u sedam mjeseci inozemnim kupcima prodano 343.228 tona žitarica za 68,8 milijuna dolara. Međutim, u izvoz nije, što se očekivalo, otišao enormni višak pšenice iz ovogodišnje žetve, nego 170.088 tona kukuruza za 26,7 milijuna USD te 121.141 tona pšenice za 23,7 milijuna USD.

Stara pšenica
Božidar Gorup, vlasnik tvrtke Gorup, svrstane među tri najveća izvoznika žitarica, upozorava kako je nove pšenice prodano tek 25 do 30 tisuća tona, sve ostalo je iz prošlogodišnje žetve. Ovoljetna pšenica, ističe, u odnosu na lanjsku nedostižne je kvalitete. Nove pšenice izvezao je samo 10.000 tona. Strani kupci, tvrdi Gorup, za kilogram pšenice najbolje kvalitete nude 62 lipe, dok za prosječnu kakvoću daju 50 do 55 lipa. I u Agrokoru potvrđuju da su do kraja srpnja izvezli 20.000 tona pšenice i 70.000 tona kukuruza, sve lanjski urod. U HGK otkrivaju da je pšenica uglavnom završila u tri države: u BiH je prodano 43.752 tona, Italiju 38.445 i Albaniju 31.167 tona, dok su kukuruz (119.367 tona) mahom kupili Talijani. Pozitivan trend, no sporijim tempom, očitava se i kod mlijeka i mliječnih prerađevina. Uvoz je za sedam mjeseci iznosio 36.814 tona, gotovo koliko i lani. Plaćen je 57 milijuna USD, 24 posto manje od troška uvoza u istom razdoblju 2008. godine. U izvoz je količinski otpremljeno 7,2 posto više mlijeka i prerađevina, odnosno 32.454 tone u vrijednosti 36 milijuna dolara ili 87% od lanjskog učinka. Pozitivnom obratu u mliječnom segmentu kumovalo je uvođenje carina na više vrsta sireva.


Subvencije i carina
U odnosu na srpanj 2008. uvoz sira u srpnju 2009. prepolovljen je s nastavkom tog trenda i u kolovozu, iznosi Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Usto, kaže, smanjen je i uvoz mlijeka u prahu i maslaca. Subvencije države mljekarama za otkup i preradu viška mlijeka, carine na sir i manji uvoz polako stabiliziraju tržište mlijeka, ocjenjuje Bobetić. Bilancu i dalje opterećuju žive životinje, svježe meso te voće i povrće, i to svježe i konzervirano. Uvoz živih životinja i svježeg mesa za prvih sedam mjeseci 2009. bio je gotovo 207 milijuna USD, dok je na izvozu ostvareno 20,7 milijuna dolara. Slično je i kod voća i povrća. Ukupan uvoz odnio je 222 milijuna dolara, a izvoz donio 20,7 milijuna USD.

Farme i voćnjaci
I dalje premalo mesa
Premda je posljednjih pet godina sa 360 milijuna kuna potaknuta gradnja 179 govedarskih farmi te sa 101 milijun 22 farme svinja, to je još nedostatno za količine mesa koje hrvatsko tržište godišnje traži.

Nitko neće potpore
U nove voćnjake, vinograde i maslinike investirano je 98 milijuna kuna, dok od resornog ministarstva lani ponuđeni Operativni program razvoja povrtlarstva još traži zainteresirane za tu proizvodnju.