Neki investitori koji su se mislili obogatiti preko noći i željeli zaradu od 50 posto na uloženo, sada, kada su svjesni da je to nemoguće, a stanove ne mogu prodati, jedino žele ne biti u minusu.

Komentirajući krizu na tržištu nekretnina za Večernji list, Anastazija Darijević, senior residential negotiator iz konzultantske kuće King Sturge, rekla je da su se cijena stanova u sjevernom dijelu Zagreba, kretala oko 2.500 eura, a sada stoje po godinu dana, neprodani i to s cijenom od 1.700 do 1.800 eura. Neke od tih, kaže Darijević, gradili su raznorazni ulagači koji su se uslijed naglog rasta cijena nekretnina mislili obogatiti preko noći. Situacija je takva da su sada zaglibili u financijske probleme, pogotovo ako su u ulaganja ušli na kredit, prenosi Vecernji.hr.

"Željeli su zaradu od 50 posto na uloženo. Sad su svjesni toga da je to neostvarivo i jedino ne žele biti u minusu", tvrdi Darijević, procjenjujući da je oko 30 posto takvih stanova neprodano. Direktor tvrtke Gromela-ing, Ante Kukić kaže da je u povoljnoj situaciji jer je malo gradio, sam prodavao i dijelom investirao kreditom. "Korigirao sam cijene oko 20 posto, ali znam kolege koji prodaju četvorni metar i po 1.200 eura, samo da isplate banku", kaže Kukić.

"Onaj tko je počeo gradnju u vrijeme najskuplje zemlje, kad je četvorni metar u Zagrebu već stajao od 500 do 600 eura i uz cijenu gradnje od 900 do 1.200 eura po kvadratu, sad nema računicu ispod 1.800 do 2.000 eura po četvornome metru", rekli su za Večernji list u jednoj velikoj banci.

Svima je pak jasno kako su banke pokrenule akcijske prodaje stanova ne samo zato kako bi oživile nekretninsko tržište nego i kako bi se spasile od mogućeg bankrota dužnika-stanograditelja, osobito velikih. Banka koja je prva krenula s akcijom, RBA, od oko 600 ponuđenih stanova prodala je 140, a kako su iz ove banke izvijestili u lipnju, od 29 stanograditelja koji su sudjelovali u akciji četiri su prodala dovoljno stanova da su mogli zatvorili obveze prema banci i krenuti u novi investicijski ciklus.