U mjesec dana krediti u švicarskim francima poskupjeli su nepunih 12 posto te su postali najskuplji i najneisplativiji krediti na tržištu! Rate kredita ovaj put nisu dignule veće kamate, nego naglo jačanje franka.

CHF jači od eurovalute
U drugoj polovici listopada dogodio se najsnažniji rast vrijednosti franka u odnosu na euro, što se prelilo i na tečaj kune prema franku. Analitičari to tumače kao bijeg kapitala iz eura u sigurnije utočište švicarskog franka, a koliko će trajati, tek treba vidjeti. Uz franak porastao je i japanski jen kojim se vezano trgovalo.

Srednji tečaj švicarskog franka danas je bio pet kuna, što je 11,6 posto više nego prošlog mjeseca, a otprilike 13 posto više od najnižih vrijednosti iz 2007.. Rizičnost kredita u švicarskim francima o kojoj su mnogi govorili isplivala je tako na površinu u najgore vrijeme, a dužnici će osjetiti posljedice i cijenu kad budu plaćali iduću ratu kredita ili ako se odluče za konverziju švicarca u druge valute.

Do 2006. na švicarce je otpadalo samo 4 posto svih kredita, a do 2007. njihov je udio porastao na 21 posto. Ako se taj omjer zadržao, stanovništvo sada ima otprilike 25 milijardi kuna kredita u švicarskim francima koji su preko noći poskupjeli 12 posto.

Zbog razlike u kamatama, krediti u švicarcima isplatili su se onima koji su ih dignuli tijekom 2005., pa i 2006., ali na novijima će biti samo na gubitku jer se konverzija kredita naplaćuje oko 1 posto. Na ukupnu svotu kredita u švicarcima konverzija bi dužnicima mogla izbiti iz džepa oko 250 milijuna kuna. U Erste banci kažu da dosad nisu imali zahtjeva za konverziju.

Davor Holjevac, zamjenik guvernera HNB-a, kaže da je centralna banka na vrijeme upozoravala na rizike zaduživanja u francima te se s njezine strane ne trebaju očekivati potezi na osnovi kojih bi se djelovalo na tečaj franka. Centralna je banka ovoga tjedna imala deviznu intervenciju kako bi stabilizirala tečaj eura koji je također u mjesec dana ojačao 1,8 posto. Prije toga euro je naglo izgubio na vrijednosti zbog MOL-ova preuzimanja Ine i velike ponude deviza.

Oprez, dug treba vratiti
– Gledajući generalno, nije problem u franku, nego u padu kupovne moći i mogućnosti gospodarstva i građana da otplaćuju svoje obveze. Treba se zadužiti samo ako ste sigurni da možete servisirati dug, uzimajući u obzir tečajne oscilacije i kretanje kamata – kaže Davor Holjevac.

Neke su banke, PBZ primjerice, povukle franak iz ponude još prošle godine, a ostale su odlučile postupnije povlačiti švicarski franak iz ponude i povećati kamate. U Zagrebačkoj banci, primjerice, kamate na stambene kredite u švicarcima samo su 0,40 postotnih poena jeftinije nego u eurima, a u RBA ta je razlika otprilike 1 posto. Danas su nam i u RBA odgovorili da nema više razloga da zadrže tu valutu u svojoj ponudi kredita, osim za poduzetnike koji ostvaruju prihode u švicarskim francima.

Oko 80 posto kredita ima valutnu klauzulu, pa su osjetljivi na tečajne razlike.