Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju ožujka ukupni krediti domaćim trgovačkim društvima iznosili su oko 68 milijardi kuna, što je 5,1 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, pa je nastavljen trend pada kredita poduzećima koji traje još od svibnja 2012. godine.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode u novoj analizi kako su ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem ožujka iznosili 67,9 milijardi kuna, što je za 3,7 milijardi kuna manje u usporedbi s istim mjesecom lani.

"Uz mjesečni pad od 0,4 posto, ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva na godišnjoj razini su zabilježili pad za 1,4 milijarde kuna, odnosno 3,8 posto", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.

Ističe se i da su ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili 31,1 milijardu kuna, pa su, uz mjesečni pad od 697 milijuna ili 2,2 posto, zabilježili i snažan pad na godišnjoj razini, za više od 2,2 milijarde kuna ili 6,7 posto.

Međutim, u odnosu na kraj 2015., ukupni krediti poduzeća za obrtna sredstva i investicije viši su za 1,5 milijardi kuna ili 4,4 posto.

"Prema informacijama HNB-a, zamjetno povećanje u prvom tromjesečju - mjesečni rast u veljači za 1,3 milijarde kuna - posljedica je zaduživanja jednog velikog trgovačkog društva", navode analitičari RBA.

Promatrajući prema namjeni, krajem ožujka je iznos kredita za obrtna sredstva nefinancijskim trgovačkim društvima iznosio 36,8 milijardi kuna, što je 1,5 milijardi više u odnosu na kraj prosinca 2015.

U istom razdoblju, ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili su 31,1 milijardi kuna te su u odnosu na kraj prošle godine bili niži za 900 milijuna kuna ili 2,8 posto.

U analizi se navodi i da obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima, s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima, pokazuju neprestani pad na godišnjoj razini još od sredine 2012. godine.

"Međutim, razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama odvija se istovremeno s rastom njihovog zaduženja na inozemnim tržištima. Očekivane mjere monetarnog popuštanja od strane Europske središnje banke mogle bi dati dodatni poticaj supstituiranju domaćih kredita s povoljnijima kakvi su dostupni na iznimno likvidnim inozemnim financijskim tržištima", zaključuju analitičari RBA.