Nakon dugotrajne recesije, koja je hrvatsko gospodarstvo godinama držala prikovanim za dno, i godine u kojoj je poslovanje banaka bilo pod utjecajem konverzije kredita u švicarskim francima, hrvatski bankarski sektor ponovno staje na noge. O stanju u bankarskom sustavu i poslovanju banke koju vodi dulje od godinu dana, kao i o hrvatskom gospodarstvu u cjelini, razgovarali smo s Mariom Žižekom, predsjednikom Uprave Addiko banke.

Kako komentirate zbivanja vezana uz najveći hrvatski koncern i lex Agrokor?

- Izglasavanjem tog zakona Vlada je rekla svoje te nam sada predstoji da vidimo kakvi će biti konačni učinci. Ekonomski gledano, moguće je da se restrukturiranje kompanije provede uz relativno male negativne učinke. Međutim, još je prerano donositi zaključke.

Na čelu banke ste godinu i četiri mjeseca. Kakvo ste stanje zatekli i što se dosad realiziralo od planova i najava?

- Naš novi vlasnik kupio je banku kako bi se bavio njezinim core biznisom, bankarstvom, s jasnim ciljevima - pružanje kvalitetnih ključnih usluga klijentima, rast plasmana i razvoj poslovanja. Banka je u 2015. godini prošla dubinsko restrukturiranje, koje je zapravo bilo i priprema za prodaju banke. Prošle je godine nova uprava imala dvojaku zadaću: intenzivan tržišni angažman i okretanje klijentima te poboljšanje učinkovitosti i podizanje kvalitete usluge. To je dalo rezultata, pa smo u 2016. ispunili planove i ostvarili najbolji poslovni rezultat u posljednje četiri godine - dobit od 60-ak milijuna kuna.

Također, u 2016. smo imali više od dvije milijarde kuna novih kreditnih plasmana, što je u poslovanju sa stanovništvom značilo rast od čak 110 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u poslovanju s tvrtkama rast od 75 posto. Za banku je 2015. zapravo bila godina restrukturiranja, u kojoj su napravljeni prvi koraci prema budućem održivom i pozitivnom razvoju. Prošla, 2016. bila je godina preokreta, povratka na tržište i novog fokusiranja poslovne strategije primjenom koje smo postavili temelje održivog rasta i profitabilnosti, a u 2017., na valu pozitivnih trendova, nastavljamo s ambicioznim planovima.

Kako se na poslovanje banke odrazila promjena imena? Je li rebrendiranje dalo rezultata?

- Rebranding je bio tema još tijekom preuzimanja novog vlasnika. To nije bila laka odluka, ali vjerovali smo da trebamo graditi buduće poslovanje na novom brendu Addiko i zato je rebranding bio jedan od naših ključnih projekata prošle godine i dio ostvarenja naših poslovnih ciljeva. Nevjerojatnim mi se čini da poslujemo kao Addiko tek osam mjeseci. Čak nam i klijenti i konkurenti govore kako imaju osjećaj da smo tu puno dulje, što je dokaz da smo odradili dobar posao. Danas se o Addiko banci na tržištu priča, klijenti pokazuju povjerenje u brend i prepoznaju naše napore da budemo jasna, jednostavna i izravna banka. Čak nas je The Financial Brand proglasio i jednim od devet najljepših financijskih brendova u svijetu!

Likvidnost u bankarskom sektoru u Hrvatskoj je prilično velika, novca ima, ali potražnja za kreditima i dalje je slaba.

- Iza nas je petogodišnji negativan trend kreditne aktivnosti. Ovdje, naravno, govorim o cjelokupnom bankarskom sektoru. Mi smo pak bilježili rast novih plasmana, dapače, još u drugoj polovici prošle godine počeli smo rasti brže od našeg tržišnog udjela, koji je nešto veći od pet posto. To mi daje razloga za zaključak da su nas klijenti prepoznali kao partnera s kojim žele surađivati i u kojega imaju povjerenje, što je za banku možda i najvažnija kategorija.

Kreditna aktivnost posljedica je cjelokupnog stanja u gospodarstvu. Ipak, trendovi se na razini industrije polako mijenjaju nabolje. Sigurno je da se taj trend neće promijeniti rapidno, ali mijenjat će se.

U prilog tome govori i gospodarski rast: hrvatski je BDP u 2016. porastao 2,9 posto, a naši analitičari za ovu godinu očekuju rast gospodarstva od 3,5 posto. No, to je samo jedan pokazatelj. Imamo rast izvoza i poboljšanu kvalitetu izvoza. Jača i domaća potrošnja, a još više ohrabruje pozitivan trend kod investicija poduzeća. Nama u Addiko banci svaki je mjesec prošle godine, kada je riječ o kreditiranju stanovništva, bio bolji od istog mjeseca prethodne godine. U siječnju 2016. imali smo malo manje od četiri milijuna eura novih plasmana stanovništvu, a u prosincu smo u kreditiranju stanovništva dosegnuli vrijednost veću od 13 milijuna eura. Isti se trendovi nastavljaju i u ovoj godini. Odličan primjer je siječanj, koji je bankama poslovično sporiji mjesec. Međutim, mi smo, suprotno tržišnim trendovima, primjerice, imali 14,3 milijuna eura novih kredita stanovništvu, i to je bio najbolji mjesec otkako sam u banci.

Je li taj rast uglavnom rezultat pozitivnih makroekonomskih pokazatelja?

- Osim pozitivnih makroekonomskih pokazatelja, rastu su pridonijeli i naši potezi. Ne možemo izmisliti novi kredit, ali možemo ponuditi što bolju uslugu u vidu kreditiranja, štednje i plaćanja.

O kojim uslugama govorite?

- Brzi Blic krediti s kojima smo lani krenuli u velikoj su mjeri pridonijeli rastu kreditiranja. Koliko znam, Addiko je jedina banka u Hrvatskoj u kojoj samo s osobnom iskaznicom možete realizirati brzi kredit. Naravno, banka će, s odobrenjem klijenta, provjeriti njegovu kreditnu povijest i, ako je ona uredna, klijent u roku od pola sata može dobiti novac.

I Restart kredit nam se pokazao kao pun pogodak. On klijentima omogućuje da sve svoje financijske obveze stave u jednu te da dobiju još 25 posto gotovine i imaju samo jedan anuitet. Riječ je, zapravo, o kreditu za novi početak.

Velika je uloga i digitalnog bankarstva, jer danas svi žele imati svoju banku nadohvat ruke i dostupnu 24 sata u danu, sedam dana u tjednu. Upravo u tom području su i naše najveće investicije. Već danas kod nas možete zatražiti online otvaranje tekućeg računa, a radimo na tome da ubrzo online možete realizirati i kredit. Nastojimo digitalizirati i procese unutar banke, kako bismo bili učinkovitiji. U digitalizaciji poslovanja definitivno leži budućnost.

Krediti koje ste spominjali uglavnom su gotovinski nenamjenski. No, što je sa stambenima?

- Naravno da i stambene kredite imamo u ponudi i nastavit ćemo ih imati. Stambeni kredit je dugoročan proizvod, pa ne čudi da klijenti koji imaju takve kredite banku koja im ih je odobrila smatraju na neki način svojom kućnom bankom. Kod stambenih kredita u bankarskom sustavu u cjelini još nema rasta, no očekujemo da će do njega doći uskoro.

U kojoj vam mjeri loši krediti opterećuju poslovanje?

- Proteklih godina banka se sustavno bavila rješavanjem pitanja loših kredita, tako da je Addiko s manje od 9 posto loših kredita danas banka s najmanjim udjelom tih zajmova te istodobno među svim velikim bankama u Hrvatskoj banka s najvećom adekvatnošću kapitala, od 29 posto. Ipak, želimo i dalje smanjivati loše kredite i poboljšavati kvalitetu svog portfelja. S obzirom na definirani porezni tretman, može se očekivati da će loši krediti na razini industrije padati.

I Hrvatska bilježi trend pada kamatnih stopa. Ipak, analitičari upozoravaju da bi politici niskih kamatnih stopa krajem ove ili najkasnije početkom iduće godine trebao doći kraj.

- Kamatne stope cijelu su prošlu godinu bile u silaznom trendu i on se nastavlja. Njega su prouzročile politike središnjih banaka. Tu je i visoka likvidnost financijskih institucija, kao i velika konkurencija na bankarskom tržištu. Stoga su kamatne stope i dalje silaznog trenda. Teško je govoriti o tome hoće li se i kada to promijeniti. No, ako se to i dogodi, ne očekujem da će biti tako naglo, pa se ni kamate ne bi trebale naglo povećati.