Pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske Marijan Kostrenčić istaknuo je na početku drugih Gospodarskih susreta Matice hrvatske da bi trebalo razmisliti o raspisivanju javnog zajma kojim bi se financirao gospodarski razvoj Hrvatske.

Kako su inozemni izvori financiranja sve teže dostupni i skuplji, a vanjski dug dosegnuo je zabrinjavajući iznos, valjalo bi razmisliti o javnom zajmu kojim bi građani i poduzeća financirali razvoj, kaže Kostrenčić. Po njegovim riječima, bio bi to model zajma koji bi uz kamate vjerovnicima osigurao određene porezne olakšice, pri čemu bi vjerovnici točno znali što se financira njihovim novcem. Osnovni uvjet takvog zajma bio bi, kaže Kostrenčić, djelotvorna javni i stručni nadzor cijelog postupka.

Kostrenčić ocjenjuje da su glavne poluge financijske moći, a to su veće poslovne banke u rukama stranaca, te da su u bankarskom sektoru pod domaćim upravljačkim nadzorom ostale Hrvatska poštanska banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).

Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev rekao je da je HBOR tijekom prvih deset mjeseci odobrio 1.052 zajma ukupne vrijednosti 5,4 milijarde kuna. Ta je vrijednost 5,4 posto manja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju kad je odobreno približno 5,7 milijardi kuna.

Gotovo tri četvrtine odobrenih zajmova je za financiranje izvoza (74 posto), 13 posto za mala i srednja poduzeća, 10 posto za gospodarstvo i tri posto za infrastrukturu, kaže Kovačev. Među instrumentima HBOR-a za potporu gospodarstvu u krizi, Kovačev je izdvojio zajmove za trajna obrtna sredstva, likvidnost i financiranje proizvodnje.