Potpisivanjem 12 zajedničkih izjava, protokola i sporazuma danas je u mađarskom gradiću Barcsu završila treća zajednička sjednica vlada Mađarske i Hrvatske koju je dvoje premijera Jadranka Kosor i Gordon Bajnai, ocijenilo potvrdom iznimnih dobrosusjedskih odnosa koji mogu biti uzor mnogim europskim državama.

Hrvatska premijerka u zajedničkoj izjavi za novinare nakon potpisivanja dokumenata rekla je kako su na zajedničkog sjednici obuhvaćena mnoga pitanja jer su dvije vlade bile brze i učinkovite. Ponovno je zahvalila Mađarskoj i osobito veleposlanstvu te zemlje u Hrvatskoj na potpori koja je bila od "iznimne i neprocjenjive važnosti" za ulazak Hrvatske u NATO.

"No nije samo riječ o NATO-u. Vjerujem da mogu govoriti kao predsjednica vlade zemlje koja će baš u vrijeme mađarskog predsjedanja EU postati članica EU. Mi smo se složili da Hrvatska to zaslužuje, da pripada europskom civilizacijskom krugu", rekla je Jadranka Kosor dodavši kako je mađarsku stranu izvijestila da Hrvatska svim silama nastoji završiti onaj dio posla koji ovisi o njoj do kraja ove ili početka iduće godine.

Od mnogih gospodarskih tema predsjednica hrvatske vlade osobito je željela istaknuti turizam zahvalivši se mađarskim turistima na dolasku u Hrvatsku i pozvala ih da to čine i ubuduće. "To olakšava i zajednički rad na infrastrukturnim projektima, pri čemu bih istaknula završetak autoceste Budimpešta - Zagreb - Rijeka i otvaranje graničnog prijelaza Goričan za putnički promet", kazala je Kosor.

Mađarski premijer Gordon Bajnai rekao je kako je strateško partnerstvo između dviju zemalja otvoreno u mnogim područjima ponovivši kako Mađarska u potpunosti podupire hrvatsku težnju za punopravnim članstvom u EU.

Hrvatska se, po njegovim riječima, od svih zemalja JI Europe najviše približila EU i izrazio uvjerenje kako treba primiti u članstvo sve zemlje koje su to zaslužile. "Mađarska diplomacija i ubuduće će Hrvatskoj svesrdno pomagati i u bilateralnim kontaktima i na sve ostale načine", kazao je Bajnai.

"Mađarska na Hrvatsku gleda kao da je već članica EU", istaknuo je premijer. Svojoj je kolegici Bajnai čestitao na uspjehu u deblokadi pregovora koji su kako je ustvrdio usporili integracijske procese svih zemalja regije.


Mađarski premijer kao najbolji primjer strateškog partnerstva između dviju zemalja naveo je suradnju Ine i Mola koja je "ispočetka možda bila brak iz interesa ali sve više postaje i brak iz ljubavi".

Spomenuo je i suradnju u drugim područjima vezanih za energetiku poput dopreme ukapljenog plina za Mađarsku iz terminala na Jadranu, povezivanje elektroprivrednih sustava visokonaponskim dalekovodom koji prelazi preko granice te u pitanjima koja olakšavaju svakodnevni život građana obje zemlje poput nazočnosti mađarskih policajaca na hrvatskoj obali tijekom sezone te najavljenog odlaska hrvatskih kolega u Pečuh koji će 2010. biti europska kulturna prijestolnica.

Nakon završetka sjednice najprije je dvoje predsjednika vlada potpisalo zajedničko pismo predsjedniku Europske komisije o podupiranju izgradnje dionice koridora Vc u BiH, a potom su resorni ministri dviju zemalja potpisali još četiri dokumenta.

Na novinarsko pitanje o tome hoće li Mol kao najveći dioničar Ine sudjelovati u vraćanju njezinog duga državi, premijerka Kosor odgovorila je kako je napravljen akcijski plan za rješavanje dugova prema državi i o detaljima tog plana raspravljat će Nadzorni odbor Ine na sjednici u ponedjeljak.

"Ti će problemi sigurno biti riješeni do kraja godine", rekla je Kosor koja nije željela otkrivati pojedinosti o akcijskom planu, tek najavivši da će o zaključcima NO Ine nakon toga raspravljati vlada.