Kina je već otprilike mjesec dana u izvanrednim okolnostima jer se broj smrtnih slučajeva od koronavirusa bliži granici od 3.000, dok se broj zaraženih primaknuo razini od 80.000.

Gospodarske štete od te epidemije teško je procijeniti, s obzirom da još nema makroekonomskih podataka koji bi mogli naznačiti koliko je posustala aktivnost u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.

Doduše, u Kini se posljednjih dana radnici vraćaju na posao nakon produženih novogodišnjih praznika, no taj proces ide polagano.

Procjene kineskog rasta oštro smanjene

Zbog toga analitičari dodatno smanjuju procjene rasta kineskog gospodarstva u prvom tromjesečju. Tako analitičari Capital Economicsa procjenjuju da će rast iznositi samo 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 6 posto.

Na kvartalnoj razini kineski bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi, pak, pasti oko 2,5 posto, smatraju analitičari Capital Economicsa.

To bi imalo osjetan utjecaj na globalno gospodarstvo, s obzirom da kinesko gospodarstvo čini oko 16 posto globalnoga.

Japan je, pak, na rubu recesije, s obzirom da je u posljednjem lanjskom tromjesečju njegovo gospodarstvo palo 6,3 posto na godišnjoj razini, a gotovo je sigurno da će treće po veličini svjetsko gospodarstvo pasti i u tekućem tromjesečju.

Ni američko, najveće svjetsko gospodarstvo, neće ostati pošteđeno, smatraju analitičari Goldman Sachsa, koji su ovih dana smanjili procjenu rasta tamošnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju s prethodnih 1,4 na 1,2 posto.

Bilo bi to oštro usporavanje, s obzirom da je u prošloj godini američko gospodarstvo poraslo 2,3 posto.

„Rizici su povećani dok se širenje virusa ne zaustavi. Sve više kompanija upozorava da bi mogle smanjiti proizvodnju, ako se poremećaj nabavnih lanaca nastavi i u drugom tromjesečju", poručuju analitičari Goldman Sachsa.

Rizici dodatno rastu

Sa širenjem koronavirusa izvan Kine rizici po gospodarstva dodatnu rastu.

Prema podacima Reutersa, virus se proširio na više od 30 zemalja i područja u svijetu, pri čemu je sve više umrlih, ponajviše u Iranu, Južnoj Koreji i Italiji.

Epidemija u Italiji umrtvila je sjeverni, najbogatiji dio zemlje, pa je velika vjerojatnost da će ionako usporeno gospodarstvo upasti u recesiju.

Njemačkom gospodarstvu, koja uvelike ovisi o izvozu, također prijeti slabljenje.

Pogođeno je i južnokorejsko gospodarstvo, pa je pouzdanje tamošnjih potrošača palo najviše u pet godina, dok je singapurska vlada već smanjila procjene rasta svojeg gospodarstva.

Isto su učinile i tajlandske te malezijske vlasti, a gotovo je sigurno da će biti pogođen i Brazil, s obzirom da uvelike ovisi o kineskom tržištu, njegovom najvećem trgovinskom partneru.

Oštar šok za svjetsko gospodarstvo

I u nizu drugih zemalja snažno su pogođeni turizam, nabavni lanci i proizvodna aktivnost.

A s obzirom na restrikcije putovanja i letova u Kinu, međunarodna udruga zrakoplovnih prijevoznika (IATA) upozorila je da bi gubici samo azijskih zrakoplovnih kompanija ove godine mogli dosegnuti gotovo 28 milijardi dolara.

Zbog svega toga, analitičari Oxford Economicsa smatraju da bi ova međunarodna zdravstvena kriza, ako se virus proširi izvan Azije, mogla izbrisati 1,3 posto rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini, što bi činilo 1.100 milijardi dolara svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

To bi bila ekonomska cijena za izostanke s radnih mjesta, nižu produktivnost, pad putovanja, poremećene lance nabave i smanjenje potrošnje i investicija.

Takav scenarij analitičari Oxford Economicsa opisuju kao „kratak, ali vrlo oštar šok za svjetsko gospodarstvo".

Optimističnije i pesimističnije prognoze

Za sada središnji bankari i vlade poručuju da koronavirus neće mnogo naštetiti svjetskom gospodarstvu i da će se ono brzo oporaviti nakon suzbijanja virusa.

Tako je, primjerice, Međunarodni monetarni fond svoju prognozu rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini smanjio za samo 0,1 postotni bod, na 3,3 posto, premda upozorava na rizike od koronavirusa.

No, predsjednik UBS banke Axel Weber puno je pesimističniji od MMF-a, pa smatra da bi globalni rast mogao usporiti s 3,5 na 0,5 posto, a kinesko gospodarstvo čak i pasti u prvom tromjesečju.

"Mnogo veći negativni rizik predstavlja to da virus dulje ostane problem", kazao je bivši predsjednik Bundesbanke za Bloomberg.

Zbog koronakrize, kako neki nazivaju ove gospodarske poremećaje, kineska središnja banka već je uvela niz poticajnih gospodarskih mjera, od smanjenja kamata do ubrizgavanja svježe likvidnosti na financijska tržišta.

I mnoge druge azijske zemlje već su olabavile monetarnu politiku ili će to učiniti kako bi spriječile slabljenje gospodarstva.

Očekuje se i da će američka središnja banka ove godine smanjiti kamatne stope, a gotovo je sigurno da će popustljivu monetarnu politiku zadržati i Europska središnja banka (ECB).

No, Drew Matus, strateg u tvrtki MetLife Investment Management, smatra da sama monetarna politika vjerojatno neće biti dovoljna.

"Mislim da to zapravo ne možete riješiti s kamatama. Ljudi su zabrinuti za svoje obitelji, za svoje zdravlje, a smanjenje kamata za 0,25 postotnih bodova ne rješava taj problem, u smislu poticanja ljudi da idu van i troše", kazao je Matus za Bloomberg.

Oštar pad svjetskih burzi

Sve te neizvjesnosti izazvale su posljednjih dana oštar pad svjetskih burzi.

Na Wall Streetu, najvećoj svjetskoj burzi, u utorak su cijene dionica oštro pale već četvrti dan zaredom jer se ulagači povlače iz rizičnijih investicija, s obzirom da bi zbog širenja koronavirusa izvan Kine gospodarske štete mogle biti puno veće nego što se očekivalo.

U posljednja četiri dana S&P 500 i Dow Jones indeks potonuli su više od 7,5 posto. Pritom je tržišna vrijednost dionica iz sastavu S&P 500 indeksa srezana za više od 2.130 milijardi dolara.

Oštro su pale i ostale najveće svjetske burze - od azijskih do europskih - a kada će se tržišta stabilizirati ovisi, kažu analitičari, o tome kada će vijesti o koronavirusu biti bolje.