Slično se može napraviti i u Hrvatskoj jer sunca i vjetra ne nedostaje, a industrijski sektori vezani uz gradnju vjetroelektrana, kao što su građevinski sektor, transport ili istraživanja i razvoj, mogu znatno pridonijeti ukupnoj gospodarskoj snazi zemlje. Štoviše, takvi projekti pridonose i rastu BDP-a te u konačnici otvaranju toliko željena nova radna mjesta.

Gotova prva faza

Ustvrdio je to član Uprave Končara Davor Mladina na prošlotjednom obilasku nedavno otvorene vjetroelektrane na Pometenom brdu pokraj Dugopolja. Zainteresirani novinari tako su prvi put mogli vidjeti taj impresivan pogon za proizvodnju električne energije iz vjetra, obnovljivog izvora kojega u tom kraju ima napretek, o čemu dovoljno govori i sam naziv, ali i ogoljeni izgled mjesta na kojem su vjetroelektrane podignute.

Za sada je završena prva faza gradnje vjetroelektrana instaliranjem i priključivanjem na mrežu 6 vjetroagregata iz vlastite proizvodnje. U razvoj projekta Končar je dosad uložio ukupno 80 milijuna kuna, no već do kraja godine vjetroelektranu na Pometenom brdu sačinjavat će 15 vjetroagregata snage 1 MW i jedan agregat snage 2,5 MW.
Domaća pamet

Ukupna vrijednost projekta tako će iznositi više od 200 milijuna kuna, a model financiranja, kao rezultat zajedničke ponude Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Zagrebačke banke, dogovoren je još krajem 2010. godine. U kompaniji ističu da je vjetroelektrana prije svega hrvatski projekt, rezultat vlastitog razvoja i znanja, posebice mladih ljudi, čime se razvijaju i nove generacije stručnjaka.

U proizvodnji je postignut udjel domaćih komponenti veći od 70 posto, a kada se tomu dodaju radovi na terenu, hrvatsko učešće veće je od 80 posto vrijednosti vjetroelektrane.

Potencijalan izvoz

„Ovaj projekt otvara nove proizvodne i izvozne mogućnosti, povećava konkurentnost Hrvatske i otvara nova radna mjesta. Končar podržava sektor obnovljivih izvora električne energije i smatra kako se na tome može graditi dio hrvatskoga gospodarstva, što pokazuje i primjer našeg vjetroagregata, projekta u kojem je sudjelovalo 14 tvrtki iz grupe Končar i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske. Kao domaći proizvod generirao je cijeli niz novih radnih mjesta", tvrdi Mladina te navodi kako će, prema procjenama svjetskih stručnjaka, upravo obnovljivi izvori energije biti dio rješenja energetskih problema, ali mogu biti i dio rješenja gospodarske krize jer će otvoriti velik broj radnih mjesta.

Prema direktivi EU

U Končaru su svjesni da obnovljivi izvori energije nisu savršeni i ne mogu potpuno riješiti energetske probleme u svijetu jer su neki od njih, poput vjetra i sunca, nestalne pojave. No ne dvoje o potrebi razvijanja takvih izvora energije, o čemu govori i Europska direktiva 28. koja navodi da obnovljive izvore treba poticati ne samo zbog očuvanja okoliša, nego i zbog zapošljavanja u lokalnoj zajednici. Kod nas se, tvrde, to često zaboravlja, a mnoge su zemlje, poput Njemačke, potičući taj oblik energije sagradile i znatan dio svoje industrije te povećale sigurnost opskrbe električnom energijom.

Zbog svega navedenog u Končaru mnogo ulažu u te tehnologije. Tako, među ostalim, rade pojedinačnu proizvodnju opreme za proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali nude i inženjering po sistemu ključ u ruke za vjetroelektrane, fotonaponske elektrane, male hidroelektrane i hibridna postrojenja. Naglasak stavljaju na rješenja planiranja potreba za električnom energijom, gdje se sofisticiranim metodama omogućuje da potrošač ne osjeti nestalnu prirodu obnovljivih izvora energije kao što su vjetar i Sunce. Uz to, razvijaju se složeni sustavi za skladištenje velikih količina električne energije.

„Radimo i na sustavu virtualnih elektrana, gdje smo također napredovali. Riječ je o nizu obnovljivih izvora energije kojima će se u bliskoj budućnosti uz pomoć brzih komunikacija upravljati suvremenom hardversko-softverskom podrškom, koja omogućuje da se pogoni uključuju i isključuju sukladno potrebama elektromreže", najavio je Davor Mladina.

Od vjetra 3 posto svjetske struje

Najnoviji podaci Svjetske agencije za vjetroenergiju navode da je krajem 2011. godine u svijetu bilo instalirano 239 gigavata u kapacitete proizvodnje električne energije iz vjetra, a od toga je 2011. instalirano novih 42 GW kapaciteta, što je u odnosu na prethodnu 2010. rast od 11,7 posto.

„Podaci pokazuju da je riječ o jednom od najprosperitetnijih sektora općenito u svijetu. Navedenih 239 GW pokriva oko 3 posto ukupnih svjetskih potreba za električnom energijom. Nama u Končaru vrlo su zanimljive prognoze koje navode da će do 2015. godine, nastavi li se rast kao i prijašnjih godina, u svijetu biti instalirano 450 GW, što znači da će se u samo četiri godine instalirati onoliko kapaciteta koliko je instalirano dosad", tvrdi Mladina te navodi da je u industriji vjetroagregata, prema podacima iz 2009. godine, radilo više od 500.000 ljudi, a u pratećoj industriji ta je brojka nesumnjivo daleko veća.

Uvoze se dijelovi koji se proizvode u Hrvatskoj

Na često zanemarivanje domaće industrije pri izradi vjetroagregata upozorio je Branko Zajec, direktor tvrtke Končar-obnovljivi izvori. Istaknuo je da su za šest Končarovih vjetroagregata stupovi sagrađeni u tri hrvatske tvornice.

„Jedino je Končar dosad u hrvatskim tvornicama sa svojim partnerima proizveo takve stupove. Zato ne stoji priča da to u Hrvatskoj ne možemo ili ne znamo napraviti. No u Hrvatskoj, unatoč tomu, imamo stupove iz Maroka, Turske i Koreje. To, nažalost, ide tako daleko da se čak betonski blokovi za ovakva postrojenja dovoze iz inozemstva, pri čemu nije korišten ne samo domaći cement, nego ni voda", kazao je Zajec, koji tvrdi da u Hrvatskoj, zemlji koja se tradicionalno bavi građevinarstvom, ne bi bio problem proizvesti takve betonske blokove.