Konačni podaci DZS-a revidirali su prvu procjenu. BDP je u trećem tromjesečju porastao za 0,7% u odnosu na treće tromjesečje prošle godine.

Podaci su potvrdili očekivanja o skromnom doprinosu osobne potrošnje koja je na godišnjoj razini porasla svega 0,1% unatoč vrlo dobrim fizičkim pokazateljima u turizmu (godišnja stopa rasta noćenja u trećem tromjesečju od 7,5%). Potonje implicira da su gosti s naših glavnih emitivnih tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija) ne odričući se dokolice racionalizirali svoju potrošnju. Domaća potražnja i dalje je determinirana poprilično negativnim kretanjima na tržištu rada i neizvjesnošću u ostvarivanje budućih dohodaka.

Pad investicija u dugotrajnu imovinu započet još u prvom tromjesečju 2009. godine nastavlja ograničavati oporavak. Štoviše, godišnja stopa pada iznosi 8,4%, što je posljedica izostanka s jedne strane državnih investicija uslijed pomanjkanja sredstava, a s druge strane smanjenje potražnje i izostanka privatnih domaćih i inozemnih investicija. U odnosu na pretkrizno razdoblje investicije su smanjene za oko 25 posto. Unatoč blagom nominalnom rastu rashoda, u realnim iznosima državna je potrošnja smanjena za 0,4% na godišnjoj razini što i ne iznenađuje s obzirom na ograničenost strukture i visine rashoda (oko 70% rashoda proračuna konsolidirane opće države odnosi se na naknade zaposlenima i socijalne transfere). Nastavlja se pozitivan doprinos neto izvoza budući da je izvoz roba i usluga realno porastao 2%, dok je uvoz zabilježio snažan realan pad od 8,3 posto. S obzirom na već očito usporavanje gospodarstava EU, na koje otpada 60% robnog izvoza Hrvatske, u zadnjem tromjesečju ove godine očekujemo stagnaciju. Uz blagi pad u prvom tromjesečju te isto tako blage stope rasta u drugom i trećem tromjesečju ove godine, na razini cijele godine očekujemo realan rast BDP-a od oko 0,5 posto.

U idućoj godini na domaće će gospodarstvo nepovoljni pritisci dolaziti iz dva smjera. S jedne strane, vjerojatni ulazak eurozone u recesiju (-1%) uz visoku averziju prema riziku zbog neriješene dužničke krize, negativno će se odraziti na domaći izvoz i investicije. S druge strane, očekivana i nužna fiskalna konsolidacija u Hrvatskoj u idućoj će godini pridonijeti stagnaciji potražnje. Izostanak oporavka realnog sektora podržava očekivanja o nastavku nepovoljnih trendova na tržištu rada, odnosno mogućem rastu nezaposlenosti i padu standarda stanovništva. Međutim, fiskalna konsolidacija nužna je za održivi rast i razvoj. U 2012. očekujemo realni pad BDP-a od oko 1%, dok bi 2013. mogla donijeti blagu stopu rasta, pod pretpostavkom provođenja strukturnih reformi u idućoj godini.