Nakon više od šest mjeseci na čelu Ministarstva financija, Martina Dalić, nasljedica Ivana Šukera, nije uspjela javne financije učiniti transparentnijima. Domaći analitičari, bankari, statističari i ostali korisnici javnih podataka o izvršenju proračuna, planova zaduženja i svi oni željni spoznaje kamo odlazi njihov novac još neko vrijeme neće doći na svoje.

Iako su u radu Ministarstva vidljiva neka poboljšanja (poput zaštite od valutnog rizika kod zaduženja države u inozemstvu), dobar dio važnih podataka ostaje skriven. Tako, naprimjer, nije poznato koja poduzeća drže jamstva Republike Hrvatske, po kojim uvjetima država uzima kredite od komercijalnih banaka u zemlji i koje instrumente osiguranja bankari zahtijevaju od nje. Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavljuje niz podataka, no nema banalnih stvari poput dnevnog kretanja prinosa na hrvatske obveznice.

Uskoro ih ne bi trebalo ni očekivati jer vrh HDZ-a transparentnost proračuna popravlja drukčijim metodama. U investicijskim krugovima često se govori o slučaju kada je Hrvatska udruga banaka u službenoj analizi transparetnost proračuna ocijenjena najnižom, nedovoljnom ocjenom. Ubrzo je političkim manevrom Vlade ta ocjena prepravljena u tek skromnu dvojku. No naša Vlada može i niže. Prije točno dvije ministar Šuker godine predložio je da od Fine napravimo bonitetnu kuću, jer su eto Moody's, Fitch i Standard's & Poor's bili em nepristojni, em neupućeni u pravo stanje njegova zamagljenja proračuna.

Ministrica Dalić barem je priznala da je stanje javnih financija zabrinjavajuće i da nema kredita, investicija i razvoja zbog goleme mase plaća u javnom sektoru. Dalić bi taj problem riješila uskraćivanjem božićnica, što je uznemirilo sindikalce, koji bi na to pristali samo u slučaju loše turističke sezone.

U međvuremenu, veća transparentnost koju svi priželjkuju, koja bi donijela jeftinije zaduženje i porast povjerenja investitora, neće doći do izražaja pokraj golemih proračunskih rupa.