Zabrinutost europske središnje banke zbog povišene inflacije zbog koje je još prije samo nekoliko mjeseci podigla svoje ključne kamatne stope na 4,25 posto nakon objave pada inflacije u euro-zoni na samo 2,1 posto postala je davna prošlost. Danas je prisutan strah dijametralno suprotnog predznaka, strah od mnogo opasnije deflacije.

Pad stope inflacije u Americi za 1,0 posto u mjesecu listopadu najoštriji je mjesečni pad stope inflacije pri američkim potrošačima od 1938. godine. Pad stope inflacije u euro-zoni za 1,1 posto u mjesecu listopadu najoštriji je mjesečni pad stope inflacije pri potrošačima euro-zone od kada je euro uveden kao jedinstvena valuta. Za taj pad najzaslužniji je pad cijene energenata uzrokovan padom cijene sirove nafte. Zbog nastale prijetnje globalne deflacije središnji bankari širom svijeta prisiljeni su oštro rezati svoje ključne kamatne stope i voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, ali ni to vjerojatno više neće biti dovoljno da spriječi da globalna recesija preraste u globalnu depresiju.

Deflacija (pad cijena) nastala zbog pada potražnje za robama i uslugama (potrošači ne žele trošiti ni na što, a da nije nužno) prisiljava poduzeća da ili prihvate značajno nižu neto dobit ili da režu suvišne troškove gdjegod je to moguće, a najlakše je rezati troškove osoblja. Zbog toga je deflacija pogubna za makroekonomske statistike sa tržišta rada, ali i za vrijednost dionica poduzeća u cikličnim industrijama osjetljivim na osobnu i vladinu potrošnju.

Zbog globalne nedostupnosti kredita i očekivanja daljnjeg usporavanja globalnog gospodarstva trenutna globalna recesija mogla bi prerasti u globalnu depresiju što nije viđeno nakon drugog svjetskog rata. Tada cijene nekretnina i dionica, iako već sada fundamentalno podcijenjene, zbog nedostatka likvidnosti neizbježno padaju, a na oporavak je potrebno čekati i nekoliko godina. Prošli su tjedan analitičari Morgan Stanleya najavili da je trenutni pad cijena samo privremen te da će se inflacija ponovo razbuktati već krajem sljedeće godine.

S druge strane, Timothy Geithner, budući ministar financija Barack Obame, u intervjuu za Wall Street Journal najavio je da deflacija predstavlja izazov trenutne ekonomske politike, a monetarna politika uskoro će raspolagati samo “lakom artiljerijom jer je municiju teške artiljerije već potrošila”. “Ukoliko dođe do deflacije, depresija je neizbježna, a Americi će dodatan problem predstavljati što je 1933. godine bila najveći svjetski zajmodavac dok je 2008. godine najzaduženija zemlja u svijetu”, pesimističan je Timothy Geithner.