Grčki parlamentarci u srijedu su izglasali nacionalni plan štednje kojim će ta gospodarski ugrožena zemlja uštedjeti 28,4 milijarde eura. Grčka je u tolikoj krizi da mora odrezati gotovo 30 milijardi eura preko ušteda, 6,5 milijardi eura jednokratno iz ovogodišnjeg proračuna, i uz to provesti privatizacije od 50 milijardi eura samo kako bi se zadužila za dodatnih 78 milijardi eura.

Strani analitičari grčku situaciju opisuju kao sliku koju ne bi naslikao ni Picasso na drogama. Zemlja je dužna 440 milijardi dolara, proračunski deficit iznosi više od 40 milijardi dolara, a jučerašnjoj sjednici parlamenta prethodio je 48-satni generalni štrajk i neredi na ulicama Atene.

Srijeda je samo naizgled bila povijestan dan za Grčku. Prije godinu dana ta je zemlja dobila prvi paket pomoći za koji se smatralo da će kupiti mir u eurozoni barem do 2014. godine. Insolventnost je ozbiljno zaprijetila nepunih 12 mjeseci kasnije, što su svi teoretičari katastrofe odmah prozvali uvertirom u raspad europske monetarne unije.

Na umu treba imati da grčku spašavaju upravo njezini najveći vjerovnici, Francuska i Njemačka, čije banke u toj zemlji imaju nekoliko desetaka milijardi eura vrijedne plasmane. Upravo zbog toga se može čuti da su grčke državne obveznice jedan od najsigurnijih dužničkih vrijednosnih papira jer ih i dalje u najvećoj mjeri kupuju dvije najveće europske gospodarske sile.

Kako god, kriza eurozone barem privremeno više nije izgledna. Grci su mjere štednje izglasali u pravo vrijeme jer i Hrvatska ovih dana traži kupce za novu tranšu državnih obveznica. Kombinacija pada rizika i malo snažnijeg povjerenja ulagača upravo je ono što je trebalo ministrici Dalić. Bit problema u Grčkoj, ali i u Hrvatskoj, jest da se zaduženjem ili štednjom ne može riješiti ništa dok se ne provedu strukturne reforme koje će postaviti na noge oba gospodarstva i povratiti narušenu konkurentnost. Nove krizne epizode u obje zemlje očito su neizbježne.