Europa se trese. Grčki premijer Georgios Papanderou ne uspijeva dogovoriti sa svojom vladom i opozicijom kako provesti plan prodaje državne imovine i štednje koji bi toj gotovo skaredno prezaduženoj balkanskoj zemlji u kratkom roku priskrbio 78 milijardi eura.

Toliko im je, naime, prema uvjetima Europske unije, koja im je prošle godine s Međunarodnim monetarnim fondom posudila 110 milijardi eura, potrebno kako bi uspjeli pokriti proračunske rupe do 2012. godine, kad bi se u teoriji trebali vratiti na inozemno tržište duga.

Papandreou umjesto konsenzusa zaziva sastavljanje nove vlade i traženje povjerenja u parlamentu, čiji zastupnici ionako nisu pristali na njegov prijedlog plana podizanja poreza, spuštanja plaća i rasprodaje državne imovine.

No, to nije jedini problem Grčke. Bitka za Grčku vodi se i na relaciji između Berlina i Bruxellesa. Njemačka premijerka

Angela Merkel, potaknuta inicijativom svojeg ministra financija Schäublea, traži da se grčki vjerovnici fino strpe jedno sedam godina, odnosno da pristanu da se dospijeća glavnica i kamata izdanih grčkih obveznica odgode do 2018. godine, dokad bi se grčka ekonomija temeljito restrukturirala i oporavila.

Tome se protivi šef Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, koji pak misli da se vjerovnike ne bi smjelo prisiljavati da pomažu svojim dužnicima.

Ulagači osjetljivi na svaku promjenu situacije u Grčkoj i svaku riječ vodećih ljudi ECB-a odlučili su reagirati tako da se rješavaju eura, očekujući ispadanje Grčke iz eurozone, i bježe u sigurnije valute.

Kako sigurnija valuta već nekoliko godina nije američki dolar nego švicarski franak, franku raste cijena, na radost svih hrvatskih kreditnih dužnika kojima su uslužne banke izdale raskošne kredite u francima s promjenjivom kamatnom stopom.

Reagirajući proaktivno, s nekoliko mjeseci zakašnjenja, hrvatska Vlada potpisat će danas s bankama ugovor prema kojem će banke omogućiti dužnicima da si smanje ratu i produlje rok otplate stambenih kredita, sve do sretne 75. godine.

Zaboravili su spomenuti da će to na kraju sve korisnike kredita skuplje koštati. Zaista, garancija lagodnog života u zlatnoj dobi.

Uz očekivanu životnu dob u Hrvatskoj od 76,1 godinu, banke i Vlada mogli bi kreditnu ponudu obogatiti sloganom: Iz kredita u smrt.