Zbog svoje prošlotjedne izjave da je „impresionirana napretkom koji je Hrvatska učinila u izgradnji pravosudnog sustava", europska povjerenica za pravosuđe Viviene Reding mogla bi se ugristi za jezik ako je i kad je suradnici upoznaju s onim u što se pretvorila policijska istraga o navodnom ratnom profiterstvu SDP-ovca Slavka Linića.

Prošloga je petka ulje na vatru u policijskoj istrazi koja je protiv Linića pokrenuta na temelju anonimne kaznene prijave dolio donedavni vicepremijer i jedan od osumnjičenika u aferi Spice Damir Polančec svojom tvrdnjom da je ravnatelj policije Oliver Grbić u rujnu 2009. godine inicirao pisanje anonimnih prijava protiv oporbenih čelnika kako bi se uspostavila kakva-takva ravnoteža u procesuiranju stranačkih čelnika osumnjičenih i prijavljenih za korupciju, jer je u svojim fasciklama imao brojne prijave protiv HDZ-ovaca koje je morao istražiti, a nijednu ili malo prijava protiv oporbenjaka.

Politički dogovori

Polančecove optužbe ponukale su predsjednika države Ivu Josipovića da inicira sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, jer „ako su točne, one predstavljaju drastičan udar na ljudska prava, ustavno-pravni i politički poredak u Hrvatskoj". I dok predsjednik Josipović traži temeljitu istragu „iznimno ozbiljnih" Polančecovih optužbi, HDZ-ovi čelnici uglavnom su reagirali tvrdeći da Polančec laže.

Najdalje je, međutim, otišao ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković svojom tvrdnjom da Polančec laže zato što mu je Slavko Linić obećao da će nakon izbora biti obustavljanji kazneni postupci koji se sada vode protiv bivšeg HDZ-ovo potredsjednika Vlade. Glavni Vladin vezni igrač zadužen za diplomatsko uvjeravanje članica Unije i njezinih bruxelleskih čelnika kako je Hrvatska ispunila sva mjerila za završetak pristupnih pregovora, pa i ona iz 23. poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima, odjednom tvrdi kako je u Hrvatskoj još uvijek ipak moguće političkim dogovorom obustaviti kazneni progon protiv optuženika za korupciju i organizirani kriminal, iako se Banski dvori mjesecima hvale kako su hrvatska istražna i pravosudna tijela konačno postala neovisna i samostalna u provođenju zakona i progonu svih vrsta kriminala. Po Jandrokoviću, dakle, Linić će sutra kad opet dođe na vlast pucnuti prstima, a hrvatski policajci, državni odvjetnici i suci odustat će od procesuiranja Polančeca. Može li, onda, zemlja s takvim policijsko-pravosudnim tijelima završiti pregovore i postati članica EU?

'Prebiranje' po istragama

I ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ravnatelj policije Oliver Grbić, također, uvjeravaju javnost da Polančec laže kad ih optužuje da su protiv Linića i drugih oporbenjaka pokrenuli policijske istrage kako bi izbalansirali stranačku pripadnost osumnjičenika za korupciju i kriminal, iako potvrđuju onaj dio Polančecovih navoda po kojima je ministar Karamarko izvijestio premijerku Kosor i uži vladin kabinet o okončanju istrage u aferi kamioni i podnošenju prijave protiv bivšeg ministra obrane Rončevića, ali i da se ravnatelj policije Grbić tri puta s Polančecom sastajao u njegovu ministarskom uredu kako bi „prebirali" po istragama koje policija vodi, uz ostalo, i u Podravci.

Ministar Karamarko i šef policije Grbić tvrde da je to uobičajena praksa i u demokratskim državama. Sudeći po „vikendaškim" izjavama premijerke Kosor i drugih vladinih i HDZ-ovih čelnika, zasad se i oni s njima slažu. O tome će se očito očitovati i Vijeće za nacionalnu sigurnost, no konačni sud o tome je li doista i u eurodemokratskim zemljama normalno na taj način voditi i završavati protukorupcijske istrage, mogli bi ipak izreći čelnici Unije kad sljedećih dana podvuku crtu pod hrvatsko izvješće o ispunjavanju mjerila iz poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima.